Njemački Bundestag usvojio je zakon o reformi sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja kojim savezna vlada želi usporiti rast troškova zdravstvene zaštite i stabilizirati finansije zdravstvenih fondova.
Riječ je o jednoj od najznačajnijih zdravstvenih reformi u posljednjih nekoliko godina, koja je izazvala brojne rasprave između vlasti i predstavnika farmaceutske industrije.
Prema usvojenom zakonu, cilj reforme nije smanjenje obima zdravstvenih usluga, već ograničavanje budućeg rasta troškova kako bi sistem ostao dugoročno održiv. Njemačka ministrica zdravstva Nina Warken poručila je da se reformom želi osigurati stabilnije finansiranje zakonskog zdravstvenog osiguranja, koje pokriva većinu stanovnika zemlje i finansira se doprinosima zaposlenih i poslodavaca.
Novi zakon predviđa povećanje obaveznih rabata koje proizvođači lijekova moraju odobravati zdravstvenim osiguravajućim fondovima, strožiju kontrolu rasta bolničkih troškova te izmjene u finansiranju pojedinih zdravstvenih usluga. Na taj način njemačka vlada želi smanjiti finansijski pritisak na zdravstveni sistem i spriječiti daljnji rast doprinosa koje plaćaju građani i poslodavci.
Reforma je dio šireg ekonomskog paketa njemačke vlade usmjerenog na jačanje konkurentnosti privrede i smanjenje opterećenja koje rast troškova zdravstvenog sistema predstavlja za tržište rada. Budući da se zdravstveno osiguranje u Njemačkoj najvećim dijelom finansira iz doprinosa na plate, svako povećanje troškova direktno utiče i na radnike i na poslodavce.
Najveće protivljenje reformi dolazi iz farmaceutskog sektora. Brojne domaće i međunarodne kompanije upozorile su da će povećani finansijski nameti smanjiti atraktivnost Njemačke za ulaganja u istraživanje, razvoj i proizvodnju lijekova. Predstavnici industrije smatraju da bi dio investicija mogao biti preusmjeren u zemlje koje nude povoljnije uslove poslovanja, što bi dugoročno moglo oslabiti njemačku farmaceutsku industriju.
č
Predstavnici farmaceutskih kompanija također upozoravaju da bi nove mjere mogle usporiti razvoj inovativnih terapija, utjecati na dostupnost pojedinih lijekova te smanjiti broj kliničkih istraživanja koja se provode u Njemačkoj. Posebne primjedbe odnose se na povećanje zakonskih rabata proizvođača lijekova, dodatne obaveze za proizvođače vakcina i zamrzavanje cijena određenih patentiranih vakcina u narednim godinama.
Uprkos kritikama, zakon je dobio potrebnu parlamentarnu većinu i predstavlja ključni dio plana njemačke vlade za stabilizaciju finansija zdravstvenog sistema u narednim godinama. Prema službenim podacima Bundestaga, za zakon je glasalo 318 zastupnika, protiv je bilo 284, dok su četiri zastupnika bila suzdržana.