Njemačka vlada planira izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama, poznatog kao IFG, koje bi mogle znatno ograničiti mogućnost građana, novinara i organizacija da dobiju službene podatke od saveznih institucija.
Ovaj zakon na snazi je od 2006. godine i svakome omogućava da od državnih tijela zatraži dokumente i informacije o njihovom radu. To pravo posebno koriste novinari, udruge za zaštitu potrošača, ekološke organizacije i druge skupine civilnog društva koje nadziru rad državnih institucija.
Planirane izmjene nalaze se među reformama koje je njemačka vlada usuglasila neposredno prije ljetne stanke. Vladajuća koalicija demokršćana i socijaldemokrata navodi da su promjene potrebne zbog sve složenijih sigurnosnih prijetnji, kibernetičkih napada, špijunaže i zaštite kritične infrastrukture.
Prema predloženim pravilima, zahtjeve za pristup informacijama ubuduće bi mogle podnositi samo fizičke osobe. Udruge, organizacije i druge pravne osobe izgubile bi sadašnje pravo na izravno traženje službenih podataka.
Razmatra se i znatno povećanje naknada. Zahtjevi koji su trenutačno besplatni ili se naplaćuju simbolično mogli bi postati osjetno skuplji, što bi, prema kritičarima, mnoge građane i manje organizacije moglo odvratiti od traženja informacija.
Imena zaposlenika ministarstava i drugih državnih tijela mogla bi se češće anonimizirati kako bi ih se zaštitilo od prijetnji, uznemiravanja i govora mržnje na internetu.
Jedan od najspornijih prijedloga odnosi se na ograničavanje prava pristupa informacijama na njemačke državljane koji žive u Njemačkoj te građane Europske unije. Dodatno bi se pooštrila zaštita podataka povezanih s borbom protiv terorizma, špijunažom i kritičnom infrastrukturom.
Zastupnik Zelenih Konstantin von Notz upozorio je da se pod obrazloženjem novih sigurnosnih prijetnji zapravo slabe temelji transparentnosti državnih institucija. Prema njegovim riječima, najavljene promjene predstavljale bi ozbiljan korak unatrag u odnosu na postojeća građanska prava.
Protiv izmjena se pobunilo i 110 organizacija civilnog društva, među kojima su Greenpeace, Transparency International i Amnesty International. U otvorenom pismu pozvale su saveznu vladu da odustane od planova i zadrži sadašnju razinu slobode pristupa informacijama.
Organizacije upozoravaju da bi obavezno obrazlaganje svakog zahtjeva, isključivanje udruga i uvođenje visokih naknada u praksi moglo gotovo potpuno obesmisliti postojeći zakon.
Martin Kaiser iz Greenpeacea izjavio je da bi ograničavanje pristupa informacijama otežalo nadzor nad institucijama i smanjilo sudjelovanje građana u odlučivanju o infrastrukturi, korištenju zemljišta, zaštiti prirode i klimatskoj politici. Smatra da takve mjere ne bi povećale povjerenje građana, nego bi stvorile dodatno nepovjerenje.
Kritike su se pojavile i unutar vladajuće koalicije. Zastupnici SPD-a zaduženi za unutarnju politiku, digitalizaciju i zaštitu potrošača poručili su da ne smije doći do smanjivanja postojećih prava građana, medija i civilnog društva.
Prema službenim podacima Bundestaga, od 2015. do 2022. godine njemačkim institucijama podneseno je približno 105.000 zahtjeva za pristup informacijama. Oko 16.200 zahtjeva djelomično je odobreno, dok ih je približno 9.000 potpuno odbijeno.
Velika većina traženih informacija do sada je ipak bila dostupna javnosti, a kritičari strahuju da bi se to moglo znatno promijeniti budu li predložene izmjene usvojene.