Njemačka sve intenzivnije raspravlja o ekonomskim i socijalnim reformama, a među novim prijedlozima našla se i mogućnost skraćenja perioda isplate naknade za skraćeno radno vrijeme, poznate kao Kurzarbeitergeld.
Prema prijedlogu ekonomskog instituta iz Münchena, sadašnji sistem više ne odgovara potrebama tržišta rada jer, kako navode stručnjaci, smanjuje motivaciju radnika za pronalazak novog zaposlenja u sektorima gdje nedostaje radne snage.
Ekonomisti upozoravaju da Njemačka trenutno ima paradoksalnu situaciju – dok pojedine industrije vape za radnicima, u drugim sektorima i dalje postoji visoka nezaposlenost. Zbog toga smatraju da bi smanjenje trajanja isplate Kurzarbeitergelda moglo ubrzati prelazak radnika u djelatnosti kojima nedostaje zaposlenih.
Trenutno se ova naknada može isplaćivati do 24 mjeseca, dok je prije 2019. godine maksimalni period bio ograničen na 12 mjeseci. Stručnjaci tvrde da sadašnji model predstavlja svojevrsnu privremenu subvenciju plaća kompanijama te usporava fleksibilnost tržišta rada.
Uz skraćenje trajanja naknade, institut predlaže i jače ulaganje u prekvalifikacije i dodatno obrazovanje radnika. Ideja je da osobe koje pohađaju programe prekvalifikacije ili prelaze u nova zanimanja dobiju dodatne finansijske poticaje.
U studiji su navedene i druge preporuke kojima bi se povećala radna snaga u Njemačkoj. Među njima su strožiji uslovi za prijevremeno penzionisanje, ukidanje određenih poreznih olakšica za bračne parove te jednostavnije procedure za radne dozvole i priznavanje stranih kvalifikacija.
Kurzarbeitergeld je državna pomoć namijenjena radnicima čiji poslodavci privremeno smanje obim posla kako bi se izbjegli otkazi tokom ekonomskih kriza. Naknada uglavnom iznosi 60 posto izgubljene neto plate, odnosno 67 posto za radnike koji imaju djecu.