Sukob na Bliskom istoku izravno se prelio na njemačke benzinske crpke. Najnovija analiza potrošača koju je proveo SWR pokazuje da su cijene goriva u Frankfurtu, Kölnu i Düsseldorfu dosegnule najvišu razinu u posljednje gotovo dvije godine. Stručnjaci upozoravaju da bi rast mogao biti nastavljen ako se situacija dodatno zaoštri.
Frankfurt: Spremnik skuplji iz tjedna u tjedan
Tisuće kilometara dijele Frankfurt od ratnih zona, ali posljedice su itekako vidljive na cijenama goriva. Prema analizi SWR-a, 1. ožujka prosječna cijena litre Supera (E5) iznosila je 1,88 eura – najviša razina u zemlji od svibnja 2024. godine.
Usporedbe radi, krajem prosinca 2025. litra je koštala 1,72 eura. Riječ je o rastu od 16 centi u samo nekoliko mjeseci.
Ni E10 nije pošteđen rasta. Trenutna prosječna cijena u Frankfurtu iznosi 1,82 eura po litri, dok je u prosincu bila 1,64 eura.
Najveći skok bilježi dizel – 1,75 eura po litri, što je 17 centi više nego krajem prošle godine, kada je cijena iznosila 1,58 eura. To je ujedno i najviša razina od travnja 2024.
Köln i Düsseldorf: Rast kakav nismo vidjeli od 2024.
Sličan trend bilježi se i u Kölnu i Düsseldorfu.
Seper (E5) u oba grada dosegnuo je prosjek od 1,83 eura, što je najviša razina od srpnja 2024. godine. Krajem 2025. cijena se kretala između 1,70 i 1,72 eura.
E10 trenutno stoji 1,78 eura u Kölnu i 1,77 eura u Düsseldorfu. U prosincu je bio 1,64 eura.
Dizel je ponovno predvodnik rasta – 1,73 eura po litri, odnosno 15 centi više nego krajem prošle godine.
Hormuški tjesnac pod pritiskom: Ključna točka svjetske nafte
Glavni uzrok rasta cijena leži na svjetskom tržištu sirove nafte. Napetosti su eskalirale nakon američkih i izraelskih napada na Iran, što je dodatno destabiliziralo regiju.
Posebnu zabrinutost izaziva situacija u Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine ukupnog svjetskog transporta nafte. Svaka ozbiljna blokada ovog uskog prolaza između Irana i Omana mogla bi imati dalekosežne posljedice za globalno tržište energenata.
Prema dostupnim informacijama, promet je već djelomično ograničen, a zabilježeni su i incidenti s tankerima. Analitičari upozoravaju da bi potpuna blokada dovela do naglog skoka cijena nafte, a time i goriva diljem Europe.
Reakcija OPEC+: Signal bez stvarne težine
Na situaciju je reagirao i OPEC+, naftni savez predvođen Saudijskom Arabijom i Rusijom. Najavljeno je povećanje proizvodnje od travnja za 206.000 barela dnevno.
Međutim, u kontekstu globalne proizvodnje od 106,6 milijuna barela dnevno, taj potez analitičari opisuju kao simboličan. U slučaju ozbiljnog poremećaja u Hormuškom tjesnacu, takvo povećanje ne bi bilo dovoljno za stabilizaciju tržišta.
Zanimljivo je da OPEC+ u službenom obrazloženju nije izravno spomenuo rat na Bliskom istoku, već se pozvao na stabilne gospodarske izglede i niske zalihe nafte.
Hoće li cijene u Njemačkoj i dalje rasti?
Ako se napetosti nastave, vozači u Njemačkoj mogli bi se suočiti s novim poskupljenjima. Tržište nafte trenutačno reagira na svaku vijest iz regije Bliskog istoka, a svaka eskalacija automatski podiže cijene na burzama.
Za sada je jasno jedno: rat se možda vodi daleko od Njemačke, ali posljedice su već stigle do benzinskih crpki u Frankfurtu, Kölnu i Düsseldorfu.