Njemačka savezna vlada počela je pripremati teren za mogući povratak civilnog služenja, gotovo 15 godina nakon što su vojni rok i s njim povezani civilni službeni rok prestali biti obvezni. Iako odluka o ponovnom uvođenju obveznog služenja još nije donesena, nadležne institucije već provjeravaju koliko bi sustav bio spreman ako se politička odluka u budućnosti promijeni.
Tema je ponovno dobila na važnosti zbog novog modela vojnog služenja u Njemačkoj, koji je na snazi od početka 2026. godine. Novi sustav zasad se temelji na dobrovoljnosti, ali zakon ostavlja mogućnost uvođenja takozvane „Bedarfswehrpflicht“, odnosno obveznog vojnog roka prema potrebama Bundeswehra.
Ministarstvo već kontaktiralo velike organizacije
Njemačko Savezno ministarstvo za obitelj, starije osobe, žene i mlade već je kontaktiralo 23 velika saveza i organizacije koje djeluju u socijalnom sektoru i dobrovoljnim službama. Cilj je bio utvrditi bi li, u slučaju ponovnog aktiviranja vojne obveze, mogli osigurati mjesta za osobe koje odbiju služenje s oružjem.
Prema dostupnim informacijama, čak 22 od 23 kontaktirane organizacije načelno su poručile da bi mogle ponuditi takva mjesta. Riječ je, međutim, tek o pripremi kapaciteta i procjeni mogućnosti, a ne o odluci da se civilni službeni rok zaista vraća.
Iz ministarstva jasno poručuju da bez ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka nema ni novog obveznog civilnog služenja. Ipak, ako bi Bundestag u budućnosti aktivirao vojnu obvezu, država želi imati unaprijed pripremljen sustav za one koji se na temelju savjesti protive služenju s oružjem.
Zašto se civilni rok ponovno spominje
Njemačka je obvezni vojni rok suspendirala 2011. godine. Time je praktično prestao i tadašnji Zivildienst, civilni službeni rok koji su uglavnom obavljali mladi muškarci koji nisu željeli služiti vojsku.
Zivildienst je desetljećima bio važan dio njemačkog socijalnog sustava. Mladi su radili u bolnicama, domovima za starije osobe, ustanovama za osobe s invaliditetom, hitnim službama, organizacijama socijalne skrbi i drugim ustanovama.
Samo tijekom 2010. godine oko 80.000 ljudi služilo je civilni rok, dok je kroz taj sustav tijekom njegova postojanja prošlo oko 2,7 milijuna ljudi. Nakon ukidanja obveze Njemačka je 2011. uvela Bundesfreiwilligendienst, odnosno Saveznu dobrovoljnu službu, koja je trebala barem djelomično popuniti prazninu u socijalnim ustanovama.
Novi vojni sustav mijenja situaciju
Od 1. siječnja 2026. Njemačka ima novi model vojnog služenja. Osamnaestogodišnjaci dobivaju upitnik o interesu i sposobnosti za služenje u Bundeswehru. Za muškarce je odgovor na upitnik obvezan, dok žene mogu odgovoriti dobrovoljno.
Od 1. srpnja 2027. trebala bi početi i obvezna zdravstvena procjena muškaraca rođenih 2008. godine, a potom postupno i mlađih godišta.
Sam vojni rok zasad ostaje dobrovoljan. Međutim, ako Bundeswehr ne uspije privući dovoljan broj ljudi ili se sigurnosna situacija dodatno pogorša, Bundestag može odlučivati o aktiviranju obveznog služenja prema stvarnim kadrovskim potrebama vojske.
Upravo bi tada pitanje civilnog služenja postalo posebno važno. Njemački ustavni poredak štiti pravo osobe da iz razloga savjesti odbije vojnu službu s oružjem, ali u slučaju aktiviranja vojne obveze može biti predviđen odgovarajući zamjenski civilni oblik služenja.
Socijalne organizacije ipak upozoravaju
Iako bi mnoge ustanove mogle prihvatiti mlade na civilnom služenju, dio socijalnih organizacija upozorava da se od povratka Zivildiensta ne smije očekivati rješenje problema nedostatka radnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
Posebno se upozorava da eventualni novi civilni rok ne bi smio oslabiti postojeći Bundesfreiwilligendienst i Freiwilliges Soziales Jahr, programe u kojima mladi danas dobrovoljno rade u socijalnim i javnim ustanovama.
Njemačke bolnice pokazuju velik interes. Prema ranijoj anketi Njemačkog bolničkog instituta, 93 posto ispitanih bolnica izrazilo je veliku ili vrlo veliku spremnost ponovno primati civilne službenike. Procijenjeno je da bi se samo u bolničkom sektoru moglo otvoriti oko 13.400 mjesta.
Sve više zahtjeva za odbijanje vojne službe
Raspravu dodatno potiče rast broja ljudi koji već sada podnose zahtjev za odbijanje vojne službe iz razloga savjesti. U prvih šest mjeseci 2026. godine zaprimljena su 5.862 takva zahtjeva, više nego tijekom cijele 2025. godine.
To ne znači da Njemačka automatski vraća stari sustav vojnog i civilnog roka. Ono što se sada događa pokazuje, međutim, da savezna vlada ne želi biti zatečena ako se sigurnosne okolnosti promijene i Bundestag odluči aktivirati obvezno služenje.
Za sada ostaje dobrovoljni vojni model, dok se paralelno priprema pravna i organizacijska osnova za mogući moderni civilni službeni rok. Upravo će broj dobrovoljaca u Bundeswehru i buduće sigurnosne potrebe Njemačke u velikoj mjeri odrediti hoće li te pripreme ikada biti pretvorene u stvarni sustav obveznog civilnog služenja.