Njemačka vlada priprema znatno strože mjere protiv utaje poreza, pranja novca i financijskog kriminala, dok istovremeno pokušava pronaći dodatne prihode za državni proračun. Prema nacrtu proračuna za 2027. godinu, rashodi bi trebali iznositi oko 555 milijardi eura, a Njemačka bi mogla stvoriti približno 200 milijardi eura novog duga.
Zbog toga vlasti sve više pažnje usmjeravaju na novac koji država izgubi zbog poreznih prijevara. Iako nema službenih i potpuno preciznih podataka, stručnjaci procjenjuju da Njemačka zbog utaje poreza i financijskog kriminala godišnje izgubi između 100 i 200 milijardi eura.
Čak i djelomičan povrat tog novca značajno bi pomogao saveznoj vladi, pokrajinama i lokalnim zajednicama, čiji proračuni u velikoj mjeri ovise o poreznim prihodima.
Novi centar za porezni i financijski kriminal
Njemačka ministrica pravosuđa Stefanie Hubig poručila je da velika većina građana uredno plaća poreze, ali da postoje i oni koji prihode skrivaju od poreznih vlasti.
Prema njezinim riječima, nepravilnosti obuhvaćaju neprijavljeni rad, skrivene prihode u inozemstvu, fiktivne kompanije, prikrivene fondove i druge oblike prijevara kojima je cilj izbjegavanje poreznih obveza.
Hubig i ministar financija Lars Klingbeil pripremili su akcijski plan od 26 mjera za učinkovitiju borbu protiv poreznih prijevara i pranja novca. U okviru carinske uprave trebao bi biti osnovan zajednički centar za borbu protiv poreznog i financijskog kriminala.
Planirano je i otvaranje oko 1.500 novih radnih mjesta za istrage, analize i kazneni progon osoba povezanih s poreznim kriminalom i pranjem novca.
Umjetna inteligencija tražit će skrivene vlasnike
Važan dio novog sustava trebao bi biti centar za analizu podataka koji će koristiti umjetnu inteligenciju. Cilj je brže pregledavanje velikih količina informacija, otkrivanje složenih vlasničkih struktura i lakša identifikacija stvarnih vlasnika fiktivnih i prikrivenih kompanija.
U važnijim slučajevima intenzivnije bi trebali surađivati porezni istražitelji saveznih pokrajina, Savezni ured kriminalističke policije i carinske financijske službe.
Klingbeil je poručio da se porezni prekršitelji više ne smiju oslanjati na to da neće biti otkriveni te da građani koji uredno plaćaju poreze ne smiju biti u nepovoljnijem položaju od onih koji se koriste kriminalnim metodama.
Njemačka se godinama suočavala s velikim poreznim aferama, među kojima je najpoznatiji skandal Cum-Ex. U tim slučajevima država je višestruko vraćala porez na kapitalnu dobit od dividendi koje su bile isplaćene samo jednom ili uopće nisu bile isplaćene. Tek nakon 2011. godine pokrenute su brojne istrage i sudski postupci protiv banaka, investitora i drugih sudionika.
Stroža pravila za dobrovoljnu prijavu
Njemačka od 1919. godine omogućava osobama koje su utajile porez da se dobrovoljno prijave i pod određenim uvjetima izbjegnu kazneni progon.
Namjera tog pravila bila je potaknuti porezne obveznike da sami prijave ranije skrivene prihode i plate dugovanja. Ova mogućnost posebno se koristila nakon 2008. godine, kada je otkriveno da veliki broj njemačkih državljana ima neprijavljene račune i imovinu u inozemstvu.
Samo tijekom 2011. i 2012. godine zabilježeno je oko 30.000 dobrovoljnih prijava, nakon što su njemačke porezne vlasti pribavile podatke o klijentima švicarskih banaka.
Klingbeil smatra da se počinitelji ozbiljnih poreznih kaznenih djela ubuduće ne bi smjeli tako jednostavno osloboditi kaznenog progona.
Kazne do 15 godina zatvora
Planom je predviđeno povećanje maksimalne zatvorske kazne za organiziranu utaju poreza s deset na 15 godina. Posebno teški oblici utaje poreza bili bi tretirani kao kaznena djela za koja bi minimalna kazna iznosila godinu dana zatvora.
Njemačke vlasti dobit će i veće ovlasti za privremeno oduzimanje imovine za koju postoji sumnja da je stečena nezakonito.
Trenutačno je trajno oduzimanje uglavnom moguće tek nakon dokazivanja konkretnog kaznenog djela i pravomoćne sudske presude. Prema novim pravilima, carinski službenici mogli bi sumnjivu imovinu privremeno oduzeti na razdoblje do 180 dana.
Klingbeil je ovu mjeru opisao riječima da bi počinitelji mogli ostati bez Porschea i Rolexa, naglašavajući da upravo oduzimanje luksuzne imovine najviše pogađa osobe koje se bave financijskim kriminalom.
Osoba kojoj je imovina oduzeta morala bi dokazati da je novac ili predmet stekla na zakonit način.
Pod povećalom i kriptovalute
Njemačka planira promijeniti i porezna pravila koja se odnose na trgovanje kriptovalutama. Prema trenutačnim pravilima, dobit od prodaje kriptovaluta može biti oslobođena poreza ako je između kupnje i prodaje prošlo više od godinu dana.
Vlada želi promijeniti takav sustav i uvesti naprednije analize blockchain transakcija. Cilj je odgovoriti na sve češće premještanje poreznog kriminala u digitalno okruženje, gdje tradicionalne istražne metode imaju ograničen učinak.
Detaljnije će se kontrolirati i poslovanje u kojem se koriste velike količine gotovine. Od 2028. godine poduzetnici s godišnjim prometom većim od 100.000 eura trebali bi biti obvezni koristiti registrirane blagajne.
Ova mjera posebno bi mogla obuhvatiti trgovce nakitom, antikvitetima i drugom vrijednom robom kod koje se često koriste gotovinske transakcije.
Država očekuje najmanje milijardu eura
Akcijski plan trebao bi uskoro biti upućen u zakonodavnu proceduru, a prvi konkretni rezultati očekuju se tijekom kolovoza.
Ministar financija u nacrtu proračuna za 2027. godinu već računa na najmanje milijardu eura dodatnih prihoda ostvarenih kroz borbu protiv poreznog kriminala. Klingbeil ipak očekuje da bi stvarni iznos mogao biti znatno veći.
Plan su pozitivno ocijenile organizacija Finanzwende i oporbena stranka Zeleni. Istaknuli su da borba protiv poreznih prijevara konačno dobiva veći politički značaj, ali i upozorili da najavljene mjere moraju biti provedene bez popuštanja pred pritiscima lobističkih skupina.