Njemačka savezna vlada usvojila je nacrt proračuna za 2027. godinu koji predviđa rekordnu potrošnju, ali i novo veliko zaduženje. Dok rashodi rastu, stručnjaci upozoravaju da će javni dug nastaviti ubrzano rasti, a sve je više rasprava o tome kako će se finansirati socijalni sistem i razvoj države u godinama koje dolaze.
Prema prijedlogu ministra finansija Larsa Klingbeila, ukupni rashodi saveznog budžeta iznosit će 555,4 milijarde eura. Posebno se izdvaja povećanje izdvajanja za odbranu, koja će dosegnuti gotovo 110 milijardi eura, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodnu godinu.
Budući da planirani prihodi nisu dovoljni za pokrivanje svih troškova, vlada planira novo zaduženje od gotovo 119 milijardi eura. Time će njemački državni dug nastaviti rasti, što simbolično prikazuje i poznati “Sat duga” u Berlinu, čije brojke svakodnevno bilježe sve veći iznos javnog zaduženja.
Njemačka ekonomija i dalje se suočava s usporenim rastom, a vlada priznaje da oporavak ne ide očekivanim tempom. Ministar Klingbeil smatra da su međunarodne geopolitičke krize dodatno usporile privredu i povećale pritisak na državne finansije.
Kako bi povećala prihode, vlada razmatra uvođenje novih poreznih mjera. Među prijedlozima su porez na plastiku, porez na šećer, povećanje trošarina na duhan i alkohol, kao i dodatno oporezivanje najbogatijih građana. Ipak, vlasti priznaju da te mjere neće biti dovoljne za zatvaranje velikog budžetskog manjka.
Zbog toga se planiraju i značajne uštede u brojnim resorima. Manje novca moglo bi biti izdvojeno za pojedina ministarstva, ali i za državne subvencije kojima se finansiraju penzioni i zdravstveni fondovi. Upravo ti sistemi već godinama imaju finansijske poteškoće i u velikoj mjeri zavise od pomoći savezne države.
Sindikalne organizacije kritiziraju ovakav pristup, upozoravajući da se najveći teret štednje prebacuje na socijalni sektor, dok izdvajanja za vojsku istovremeno bilježe historijski rast.
Vladine projekcije pokazuju da izazovi tek dolaze. Za 2028. godinu procjenjuje se budžetski manjak od oko 22 milijarde eura, godinu kasnije 38 milijardi, dok bi 2030. godine finansijska rupa mogla narasti na čak 47 milijardi eura.
Rezovi će posebno pogoditi razvojnu pomoć, čiji će budžet biti dodatno smanjen. Organizacije koje se bave međunarodnim razvojem upozoravaju da bi smanjenje finansiranja moglo imati ozbiljne posljedice za najsiromašnije zemlje svijeta, uključujući povećanje broja ljudi pogođenih siromaštvom, glađu i bolestima.
Njemačka tako ulazi u naredne godine s ambicioznim planovima ulaganja, ali i s rekordnim nivoom zaduženja, zbog čega će održavanje ravnoteže između ekonomskog razvoja, socijalnih prava i javnih finansija biti jedan od najvećih izazova savezne vlade.