Njemačka razmatra uvođenje novih mjera kojima bi se otežao pristup socijalnim davanjima za građane drugih država članica Evropske unije, s posebnim fokusom na sprječavanje zloupotreba socijalnog sistema.
Prema informacijama njemačkih medija, ministri unutrašnjih poslova saveznih pokrajina uskoro bi trebali raspravljati o prijedlozima koji predviđaju strožije uslove za ostvarivanje prava na državnu pomoć nakon dolaska i zaposlenja u Njemačkoj.
Cilj mjera je spriječiti situacije u kojima osobe nakon kraćeg perioda rada s niskim primanjima ostvaruju pravo na značajne socijalne naknade koje finansira država. Posebna pažnja usmjerena je na slučajeve organizovanih zloupotreba u kojima kriminalne grupe koriste postojeći sistem socijalne zaštite.
U nacrtu prijedloga navodi se da bi se u budućnosti mogla koristiti i umjetna inteligencija za otkrivanje sumnjivih obrazaca i mogućih prevara povezanih sa socijalnim davanjima.
Njemačke vlasti ističu da su u prethodnim godinama zabilježeni slučajevi u kojima su organizovane grupe dovodile radnike iz pojedinih zemalja Evropske unije, smještale ih u neadekvatne objekte te ih prijavljivale u firmama koje su postojale samo formalno, dok su istovremeno ostvarivane različite socijalne naknade.
Pored socijalne pomoći, razmatra se i mogućnost izmjena pravila vezanih za dječji doplatak. Jedna od opcija o kojoj se razgovara jeste smanjenje ili drugačiji obračun doplatka za djecu koja ne žive s roditeljima na području Njemačke.
Aktuelna njemačka vlada borbu protiv zloupotreba socijalnog sistema postavila je među prioritete svog mandata. Ministarstvo socijalne skrbi već duže vrijeme upozorava na postojanje organizovanih mreža koje iskorištavaju socijalne programe namijenjene građanima kojima je pomoć zaista potrebna.
Pojedini njemački gradovi, među kojima su Duisburg i Gelsenkirchen, već su pojačali kontrole prijavljenih adresa, korisnika socijalne pomoći i djece za koju se ostvaruje pravo na dječji doplatak.
Za sada se radi o prijedlozima koji su predmet rasprave, a eventualne promjene morale bi proći zakonsku proceduru prije stupanja na snagu. Potencijalne izmjene mogle bi utjecati na veliki broj građana Evropske unije koji rade i žive u Njemačkoj, uključujući i državljane Bosne i Hercegovine s državljanstvom neke od članica EU ili one koji pravo boravka ostvaruju preko država članica Unije.