Sve veći broj građana Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja regije tijekom radnog vijeka radi u Njemačkoj, pa se jedno od najčešćih pitanja odnosi na pravo na njemačku mirovinu. Mnogi nisu sigurni koliko godina staža moraju imati, kada mogu u mirovinu, što se događa ako se vrate u domovinu i mogu li primati njemačku mirovinu izvan Njemačke.
Njemački mirovinski sustav temelji se na obveznim doprinosima koje zaposlenici i poslodavci uplaćuju tijekom radnog vijeka. Visina buduće mirovine ovisi o ukupnim uplatama, visini plaće i broju godina osiguranja.
Minimalni uvjet za ostvarivanje prava
Osnovni uvjet za ostvarivanje prava na njemačku starosnu mirovinu jest najmanje pet godina mirovinskog staža. To se u Njemačkoj naziva “Wartezeit” ili razdoblje čekanja.
U tih pet godina uračunavaju se mjeseci u kojima su plaćani doprinosi za mirovinsko osiguranje, ali i određena druga razdoblja poput odgoja djece, vojne službe ili pojedinih razdoblja skrbi, ako su priznata prema njemačkom zakonodavstvu.
Osoba koja je u Njemačkoj radila samo nekoliko mjeseci ili godinu dana u pravilu neće odmah steći pravo na njemačku mirovinu, ali se taj staž može uzeti u obzir zajedno sa stažem ostvarenim u drugim državama članicama Europske unije te državama koje s Njemačkom imaju međunarodni sporazum o socijalnom osiguranju.
Koliko godina treba za punu starosnu mirovinu?
Za redovnu starosnu mirovinu potrebno je ispuniti dobni uvjet koji se postupno povećava na 67 godina, ovisno o godini rođenja.
Osobe rođene prije određenih godina mogu u mirovinu nešto ranije, dok će za mlađe generacije puna dob za odlazak u mirovinu biti 67 godina.
Prijevremena mirovina
Njemački sustav omogućuje i prijevremeni odlazak u mirovinu, ali uz određene uvjete.
Osobe s najmanje 35 godina priznatog staža mogu ostvariti prijevremenu mirovinu, no u većini slučajeva mirovina se trajno umanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska.
S druge strane, osobe koje imaju najmanje 45 godina priznatog staža mogu, pod određenim uvjetima, ostvariti prijevremenu mirovinu bez umanjenja, ovisno o godini rođenja.
Kako se izračunava njemačka mirovina?
Njemačka nema jedinstveni iznos mirovine za sve građane.
Visina mirovine određuje se prema sustavu mirovinskih bodova. Svake godine radnik ostvaruje određeni broj bodova ovisno o visini svoje bruto plaće u odnosu na prosječnu plaću u Njemačkoj.
Što je plaća bila viša i što je dulje trajao radni vijek, to će buduća mirovina biti veća.
Na konačni iznos utječu i:
broj godina osiguranja,
ukupno uplaćeni doprinosi,
dob odlaska u mirovinu,
eventualna umanjenja ili povećanja zbog ranijeg ili kasnijeg umirovljenja.
Može li se njemačka mirovina primati u BiH ili Hrvatskoj?
Da.
Njemačka isplaćuje mirovine korisnicima koji žive izvan njezina teritorija.
Građani koji se nakon rada u Njemačkoj vrate u Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku ili neku drugu državu mogu primati njemačku mirovinu na svoj bankovni račun, pod uvjetom da ispunjavaju zakonske uvjete.
Njemačka ima međunarodne sporazume o socijalnom osiguranju s brojnim državama, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koji omogućuju priznavanje određenih razdoblja osiguranja i isplatu mirovine izvan Njemačke.
Može li se zbrojiti staž iz više država?
Da.
Europska pravila i međunarodni sporazumi omogućuju zbrajanje razdoblja osiguranja radi ispunjavanja minimalnih uvjeta za mirovinu.
Primjerice, osoba može imati dio staža u Bosni i Hercegovini, dio u Hrvatskoj, a dio u Njemačkoj. Prilikom ostvarivanja prava svaka država izračunava i isplaćuje svoj dio mirovine prema stažu ostvarenom na njezinom području.
To znači da se ne gubi staž ostvaren u drugoj državi, već svaka država preuzima odgovornost za razdoblje tijekom kojeg su u njoj uplaćivani doprinosi.
Što ako ste radili “na crno”?
Rad bez prijavljenog radnog odnosa ne stvara pravo na njemačku mirovinu.
Ako poslodavac nije prijavio radnika i nisu uplaćivani doprinosi za mirovinsko osiguranje, to razdoblje se u pravilu neće priznati kao mirovinski staž.
Zbog toga stručnjaci savjetuju radnicima da redovito provjeravaju jesu li prijavljeni i jesu li doprinosi uredno evidentirani.
Kako provjeriti svoj mirovinski staž?
Svi osiguranici mogu zatražiti pregled svog mirovinskog računa i evidentiranog staža.
Ako u evidenciji nedostaju pojedina razdoblja rada, moguće je pokrenuti postupak njihove naknadne provjere i upisa uz odgovarajuću dokumentaciju.
Posebno je važno sačuvati ugovore o radu, platne liste, potvrde poslodavca i ostalu dokumentaciju koja može dokazati zaposlenje.
Na što posebno trebaju obratiti pozornost radnici iz dijaspore?
Velik broj građana iz Bosne i Hercegovine i regije tijekom radnog vijeka više puta mijenja državu zaposlenja. Upravo zato preporučuje se da redovito provjeravaju evidenciju staža u svakoj državi u kojoj su radili te čuvaju dokumentaciju o zaposlenju.
Prilikom približavanja dobi za umirovljenje postupak ostvarivanja prava može trajati nekoliko mjeseci jer institucije razmjenjuju podatke između država.
Pravodobno podnošenje zahtjeva i uredna dokumentacija mogu znatno ubrzati donošenje rješenja i početak isplate mirovine.