Zakonska mirovina u Njemačkoj za mnoge građane nije dovoljna za dostojanstven život, a pojedine generacije suočavaju se s posebno niskim primanjima koja jedva pokrivaju osnovne troškove.
Iznos mirovine u Njemačkoj ovisi o nizu faktora, zbog čega je teško precizno izdvojiti generacije s najnižim primanjima. Iako svi imaju definiranu dob za odlazak u mirovinu bez umanjenja, radni staž i visina uplata znatno variraju, što direktno utiče na konačan iznos.
Analiza pokazuje da je razina mirovina bila najniža tokom 2010-ih godina. Posebno se izdvajaju 2014., 2015., 2016. i 2018. godina, kada je odnos standardne mirovine i prosječne plate bio na historijski niskom nivou.
Kada se ti podaci povežu s godinama odlaska u mirovinu, dolazi se do zaključka da su najpogođeniji oni rođeni krajem 1940-ih i početkom 1950-ih godina. Konkretno, riječ je o generacijama rođenim 1948., 1949., 1950. i 1952. godine.
Zakonska dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj postupno se povećavala. Osobe rođene prije 1947. godine mogle su u mirovinu sa 65 godina, dok oni rođeni nakon 1964. godine pravo na punu mirovinu ostvaruju tek sa 67 godina.
Ipak, važno je naglasiti da godina rođenja nije jedini faktor. Visinu mirovine određuju i dužina radnog staža, visina primanja tokom radnog vijeka, kontinuitet uplata doprinosa te eventualni prekidi u karijeri.
Uprkos razlikama među pojedincima, statistika jasno pokazuje da su određene generacije u Njemačkoj danas u nepovoljnijem položaju kada je riječ o mirovinskim primanjima.