Njemačka je tijekom 2025. godine izdala ukupno 521.000 dozvola za pristup tržištu rada stranim radnicima iz zemalja izvan Europske unije, pokazuju najnoviji podaci Savezne agencije za zapošljavanje.
Riječ je o rastu od čak 140 posto u odnosu na 2021. godinu te povećanju od 17 posto u usporedbi s 2024., kada je odobreno 446.000 dozvola.
Ovi podaci dodatno potvrđuju koliko je njemačko tržište rada postalo ovisno o stranoj radnoj snazi, posebno u deficitarnim sektorima.
Brza obrada zahtjeva i strogi uvjeti
Prema riječima Vanesse Ahuje, članice Izvršnog odbora Agencije za zapošljavanje, Njemačka nastoji istodobno privući kvalificirane radnike i zaštititi standarde domaćeg tržišta rada.
Gotovo 99 posto zahtjeva obrađeno je u roku od 14 dana, pod uvjetom da je dokumentacija bila potpuna. Čak i u slučajevima kada su traženi dodatni dokumenti, postupci su uspješno završeni u 82 posto predmeta. Iz Agencije naglašavaju da ne predstavljaju usko grlo u imigracijskim procedurama, već pouzdan i učinkovit partner.
Tri četvrtine dozvola za kvalificirane radnike
Više od 75 posto svih izdanih dozvola u 2025. odnosilo se na zapošljavanje u okviru imigracije kvalificirane radne snage. Dodatnih 24 posto dozvola dobili su radnici s izbjegličkom pozadinom, uglavnom tražitelji azila ili osobe s toleriranim boravkom.
Istodobno, oko 134.000 zahtjeva je odbijeno, najčešće zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta rada ili zbog popunjenih kvota, posebno u okviru Uredbe o zapadnom Balkanu.
Najtraženija zanimanja među radnicima iz trećih zemalja
Statistika jasno pokazuje koje profesije su najtraženije:
Najveći broj dozvola, njih oko 78.000, izdan je za medicinske sestre i zdravstveno osoblje. Slijede poslovi u logistici, uključujući skladišta i dostavu, s više od 70.000 odobrenja.
Ugostiteljstvo također bilježi snažnu potražnju – gotovo 45.000 dozvola odnosi se na kuhare, dok je više od 38.000 izdano za konobare i ostalo uslužno osoblje.
Kako funkcionira pristup njemačkom tržištu rada
Radne dozvole za državljane zemalja izvan EU-a formalno izdaju imigracijske vlasti, ali uz prethodno odobrenje Savezne agencije za zapošljavanje. Važno je naglasiti da pristup tržištu rada ne znači automatski i trajni ostanak u Njemačkoj.
Podaci se odnose na broj zahtjeva, a ne na broj pojedinaca, što znači da je stvarni broj radnika manji. Građanima EU-a radne dozvole nisu potrebne, kao ni izbjeglicama s odobrenim azilom.
Ključni uvjet za odobrenje jest da uvjeti rada za strane radnike ne smiju biti nepovoljniji od onih koje imaju domaći radnici na usporedivim radnim mjestima, čime Njemačka nastoji spriječiti damping plaća i nelojalnu konkurenciju.
Njemačka politika zapošljavanja tako jasno pokazuje smjer: bez stranih radnika, posebno u zdravstvu, logistici i ugostiteljstvu, gospodarstvo teško može funkcionirati.