Socijalno osiguranje za dugotrajnu njegu završilo je prvo polugodište 2026. s velikim deficitom. Novi podaci pojačavaju pritisak na reformu sistema, ali opće povećanje doprinosa danas nije doneseno.
Njemačko socijalno osiguranje za dugotrajnu njegu, Pflegeversicherung, zabilježilo je deficit od 770 miliona eura u prvih šest mjeseci 2026. godine. GKV-Spitzenverband objavio je podatke 31. augusta i upozorio da rashodi rastu znatno brže od prihoda od doprinosa.
Rashodi su u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasli 11 posto, na približno 39,5 milijardi eura. Prihodi od doprinosa povećani su samo 3,9 posto, dok su ukupni prihodi, uključujući dio državnog zajma, iznosili oko 38,7 milijardi eura.
Zašto troškovi toliko rastu
GKV-Spitzenverband kao glavni razlog navodi rast broja ljudi koji koriste usluge osiguranja za njegu. Dodatni pritisak stvaraju troškovi kratkotrajne i zamjenske njege te sve veća izdvajanja kojima osiguranje pomaže korisnicima domova da podmire vlastito učešće u troškovima njege.
Situacija je ozbiljnija kada se posmatra cijela godina. Savez procjenjuje da bi deficit za 2026. iznosio oko 1,2 milijarde eura čak i nakon uračunavanja državnog zajma od 3,2 milijarde eura. Bez tog zajma, odnosno prema računici koju GKV-Spitzenverband naziva stvarnim finansijskim rezultatom, nedostajalo bi oko 4,4 milijarde eura.
Predsjednik uprave GKV-Spitzenverbanda Oliver Blatt upozorio je i da već u oktobru redovni prihodi možda neće biti dovoljni za potpuno finansiranje svih obaveza. Prema sadašnjoj procjeni, do kraja godine moglo bi nedostajati još oko 500 miliona eura, dok se za 2027. govori o dodatnoj potrebi za finansiranjem od približno 10 milijardi eura.
Hoće li zaposleni plaćati više?
Za zaposlene u Njemačkoj najvažnije je da objavljivanje ovih podataka ne znači da je danas donesena nova odluka o općem povećanju doprinosa. Trenutni osnovni doprinos za socijalno osiguranje za njegu iznosi 3,6 posto prihoda na koji se obračunavaju doprinosi, dok je za osobe bez djece ukupna stopa 4,2 posto.
Ipak, reforma je već u pripremi. Referentni nacrt Pflegeneuordnungsgesetza iz juna predviđa, između ostalog, povećanje dodatka za osobe bez djece za 0,1 procentni poen, odnosno ukupnu stopu od 4,3 posto, kao i druge promjene u načinu finansiranja. To je još prijedlog u zakonodavnom postupku, a ne trenutno važeće pravilo.
Za milione zaposlenih, uključujući veliki broj ljudi porijeklom s Balkana koji rade u Njemačkoj, naredni mjeseci zato će biti važni. Pitanje više nije samo postoji li finansijska rupa, nego na koji način će je država zatvoriti i koliki dio eventualnog dodatnog troška će pasti na osiguranike.
Mislite li da bi država trebala dodatno finansirati sistem ili je novo povećanje doprinosa neizbježno?