Njemačka ima u planu veliku promjenu u načinu na koji građani komuniciraju s državnim institucijama. Plan savezne vlade predviđa uvođenje jedinstvenog digitalnog Bürgerkonta, odnosno građanskog računa, preko kojeg bi se u budućnosti mogao obavljati veliki broj administrativnih poslova putem interneta.
Ideja je da građani više ne moraju imati različite račune za pojedine institucije, gradove i savezne pokrajine, nego da preko jednog digitalnog identiteta pristupaju državnim uslugama.
Ipak, važno je naglasiti da Bürgerkonto trenutno nije obavezan. Prema važećem njemačkom Zakonu o online pristupu administrativnim uslugama, Onlinezugangsgesetz, korištenje centralnog građanskog računa je dobrovoljno.
CDU, CSU i SPD u koalicijskom sporazumu najavili su daljnji razvoj sistema prema modelu u kojem bi svaki građanin trebao dobiti digitalni Bürgerkonto i digitalni identitet. Međutim, takav politički plan još mora biti pretočen u konkretne zakonske odredbe prije nego što bi eventualna obaveza mogla stupiti na snagu.
Bürgerkonto već postoji kroz BundID, a slijedi DeutschlandID
Njemačka ovaj projekt ne počinje od početka. Već danas postoji BundID, centralni digitalni račun koji građanima omogućava pristup brojnim online uslugama savezne, pokrajinske i lokalne uprave.
Preko BundID računa moguće je kod određenih institucija potvrditi identitet, poslati elektronski zahtjev, pratiti postupak te primati poruke i dokumente državnih organa.
Plan je postojeći sistem dodatno proširiti i razviti prema DeutschlandID, koji bi trebao postati centralna digitalna tačka za komunikaciju građana s njemačkom administracijom.
Jedna od najvećih prednosti novog sistema trebala bi biti smanjenje birokratije. Građani danas prilikom različitih administrativnih postupaka često moraju više puta dostavljati iste podatke ili dokumente različitim institucijama.
Njemačka zato razvija takozvani Once-Only princip. Ideja je jednostavna: podatak koji je građanin već dostavio jednoj državnoj instituciji ne bi se trebao ponovo tražiti ako ga druga nadležna institucija, uz odgovarajuću pravnu osnovu, može sigurno preuzeti iz državnog registra.
Za razmjenu podataka između registara razvija se i Nacionalni Once-Only Technical System, poznat kao NOOTS.
Država želi da dio administracije ubuduće radi automatski
Digitalizacija bi trebala promijeniti i način podnošenja zahtjeva za određena prava.
Njemačka vlada kao jedan od primjera budućeg sistema navodi dječiji dodatak. Cilj je da nakon rođenja djeteta država u određenim slučajevima sama prikupi informacije koje već postoje u službenim registrima i pokrene postupak, umjesto da roditelji ponovo popunjavaju obrasce i dostavljaju podatke koje administracija već posjeduje.
Takav model mogao bi se kasnije koristiti i kod drugih javnih usluga.
Paralelno s Bürgerkontom, Njemačka radi i na evropskom digitalnom identitetu kroz EUDI Wallet. Savezna vlada je u maju 2026. usvojila prijedlog Zakona o digitalnim identitetima kojim se stvaraju pravne pretpostavke za korištenje evropskog digitalnog novčanika.
Plan je da građani putem pametnog telefona mogu pouzdano dokazivati identitet, a digitalni novčanik bi u budućnosti mogao sadržavati digitalne verzije različitih dokumenata i potvrda.
Takav identitet ne bi se koristio samo za državnu administraciju. Njime bi se, zavisno od usluge, moglo potvrđivati identitet prilikom otvaranja bankovnog računa, sklapanja ugovora putem interneta ili korištenja drugih privatnih i javnih digitalnih usluga.
Šta će biti s građanima koji ne koriste internet ili pametni telefon
Najviše pitanja oko planirane digitalizacije odnosi se na starije osobe, ljude koji nemaju odgovarajuće tehničke uređaje ili jednostavno ne žele administrativne poslove obavljati putem interneta.
Njemačka vlada u svojim planovima govori o snažnom prelasku prema principu „Digital-Only“, prema kojem bi digitalni put trebao postati standard za veliki broj administrativnih postupaka.
Međutim, to trenutno ne znači da će građanima preko noći biti ukinuta mogućnost neposredne pomoći.
U koalicijskom sporazumu navedeno je da bi osobama koje ne žele ili ne mogu koristiti digitalne usluge trebala biti dostupna pomoć na licu mjesta.
Zbog toga trenutno nije tačno tvrditi da će svi stanovnici Njemačke od određenog datuma morati isključivo putem interneta komunicirati s državom.
Prema važećim propisima, korištenje centralnog građanskog računa i dalje je dobrovoljno, dok je uvođenje šireg i potencijalno obaveznog Bürgerkonta dio političkog plana za budućnost. Konačan oblik sistema, rokovi i eventualne obaveze za građane zavisit će od zakona koji tek trebaju biti doneseni.