Trošak rada u Njemačkoj i dalje je među najvišima u Europi, dok se Hrvatska nalazi pri samom dnu Europske unije. Prema najnovijim podacima njemačkog statističkog ureda Destatis i Eurostata, prosječan sat rada u Njemačkoj tokom 2025. godine poslodavce je koštao 45 eura, dok je u Hrvatskoj taj iznos iznosio svega 18,40 eura.

Njemačka se tako nalazi čak 29 posto iznad prosjeka Europske unije, koji trenutno iznosi 34,90 eura po satu rada. Iako je razlika između Hrvatske i razvijenih članica EU i dalje ogromna, domaće tržište rada bilježi jedan od najbržih rastova troškova rada u cijeloj Uniji.

Podaci pokazuju da je trošak rada u Njemačkoj tokom prošle godine porastao za 3,6 posto. U 2024. godini jedan sat rada iznosio je 43,50 eura, dok je tokom 2025. dosegao okruglih 45 eura. Ipak, rast u Njemačkoj bio je nešto sporiji od prosjeka Europske unije, gdje su troškovi rada povećani za 4,1 posto.

Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o neto plaći koju radnik dobiva na račun, već o ukupnom trošku koji poslodavac plaća za jedan sat rada. U taj iznos ulaze bruto plaća, doprinosi, porezi, troškovi osiguranja, edukacije i ostali izdaci povezani sa zaposlenjem.

Austrija je i dalje skuplja od Njemačke kada je riječ o cijeni rada, pa sat rada tamo košta 46,30 eura. Slovenija je na sredini europske ljestvice sa 29,70 eura po satu, dok je Hrvatska i dalje bliže dnu. Niže troškove rada imaju još Litva, Latvija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska, koja sa svega 12 eura po satu drži posljednje mjesto u Europskoj uniji.

Najskuplji rad u Europi zabilježen je u Luksemburgu, gdje poslodavci za jedan sat rada izdvajaju čak 56,80 eura. Slijede Danska sa 51,70 eura i Nizozemska sa 47,90 eura.

Ipak, Hrvatska se ističe po brzini rasta. Tokom 2025. godine troškovi rada porasli su za čak 11,6 posto, što je drugi najveći rast u Europskoj uniji. Veći rast imala je samo Bugarska, dok je Poljska zauzela treće mjesto.

To pokazuje da se hrvatsko tržište rada postepeno približava razvijenijim članicama Europske unije, ali razlike su i dalje velike. Njemački i austrijski poslodavci za jedan sat rada i dalje izdvajaju više nego dvostruko više novca nego hrvatski.

Ekonomisti upozoravaju da rast troškova rada znači i veći pritisak na poslodavce, ali i nastavak rasta plaća te promjene na tržištu rada. Hrvatska više nije među najjeftinijim zemljama kao prije desetak godina, no put do zapadnoeuropskih standarda još je dug.