Broj novih zahtjeva za azil u Njemačkoj nastavlja snažno padati, a najnoviji podaci za srpanj 2026. pokazuju da se trend koji traje već mjesecima dodatno ubrzao. Prema informacijama koje su 4. kolovoza objavili njemački mediji, tijekom srpnja podneseno je 4.311 prvih zahtjeva za azil, gotovo upola manje nego u istom mjesecu prošle godine.
U srpnju 2025. godine Bundesamt für Migration und Flüchtlinge (BAMF) evidentirao je 8.293 prva zahtjeva. To znači da je u samo godinu dana njihov broj smanjen za približno 48 posto. Još veća razlika vidi se u usporedbi sa srpnjem 2024. godine, kada je bilo 18.503 zahtjeva, pa je sadašnji broj manji za više od tri četvrtine.
Pad traje od početka godine
Srpanjski rezultat nije izoliran slučaj. Službeni podaci za prvih šest mjeseci 2026. pokazuju da je u Njemačkoj podneseno 39.646 prvih zahtjeva za azil.
U istom razdoblju 2025. godine bilo ih je 61.336, što predstavlja pad od oko 35,4 posto. Broj zahtjeva smanjivao se gotovo iz mjeseca u mjesec. U siječnju ih je bilo 7.649, dok je u lipnju evidentirano samo 4.267.
Pad je još izraženiji kada se pogleda dulje razdoblje. Tijekom prvog polugodišta 2024. godine Njemačka je imala oko 121.000 prvih zahtjeva za azil. Za samo dvije godine njihov broj tako je smanjen za približno dvije trećine.
Dobrindt tvrdi da stroža politika daje rezultate
Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt smatra da najnoviji brojevi potvrđuju učinkovitost znatno strože migracijske politike koju Berlin provodi.
Njemačka je pojačala kontrole na svojim kopnenim granicama, a nakon dolaska Dobrindta na čelo Ministarstva unutarnjih poslova dodatno su proširene mjere protiv neregularnih ulazaka.
Samo tijekom prvog polugodišta 2026. na njemačkim granicama vraćeno je ili udaljeno 14.270 osoba. U istom razdoblju policija je uhitila 494 osobe osumnjičene za krijumčarenje ljudi te identificirala 4.074 osobe za kojima su bili raspisani nalozi za uhićenje.
Ipak, pad zahtjeva ne može se pripisati isključivo njemačkim kontrolama.
Migracijski stručnjaci ukazuju i na promjene u državama podrijetla i tranzitnim zemljama, snažnije djelovanje država na balkanskoj ruti, ali i općenito manji broj neregularnih dolazaka u Europsku uniju.
Prema podacima Frontexa, u prvih šest mjeseci 2026. broj otkrivenih neregularnih prelazaka vanjskih granica EU smanjen je za 37 posto u odnosu na godinu ranije. Evidentirano je nešto više od 49.000 prelazaka.
Afganistan na vrhu liste zemalja podrijetla
Promijenila se i struktura ljudi koji traže zaštitu u Njemačkoj. Prema statistici za prvo polugodište, Afganistan je postao najvažnija zemlja podrijetla podnositelja prvih zahtjeva i činio je oko 26 posto svih takvih zahtjeva. Iza njega nalaze se Sirija i Turska.
Posebno je primjetan pad broja zahtjeva državljana Sirije, koji su godinama bili među najbrojnijim tražiteljima azila u Njemačkoj. Na kretanje brojeva utječe i promijenjena politička i sigurnosna situacija u Siriji te povratak dijela sirijskih državljana iz zemalja u kojima su prethodno boravili.
Njemačka nastavlja pooštravati migracijsku politiku
Berlin istodobno provodi i novi Zajednički europski sustav azila, poznat kao GEAS, čija se nova pravila primjenjuju od lipnja 2026. Cilj reforme je ubrzati postupke, smanjiti sekundarne migracije između članica EU i omogućiti učinkovitije postupanje s osobama koje nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Njemačke vlasti zasad ne najavljuju popuštanje kontrola. Ministarstvo unutarnjih poslova u srpnju je ponovno navelo da će se kontrole na unutarnjim granicama nastaviti, dok se njihovo eventualno ukidanje povezuje s učinkovitim funkcioniranjem zaštite vanjskih granica Europske unije.
Najnoviji srpanjski podatak od 4.311 prvih zahtjeva, ako bude potvrđen u službenoj statistici BAMF-a, predstavljao bi jednu od najnižih mjesečnih razina posljednjih godina i nastavak velikog preokreta u njemačkoj migracijskoj statistici.