Tunel Nevesinje–Berkovići, jedan od najvažnijih objekata sistema „Gornji horizonti“, trebao bi biti završen tokom septembra. Dok investitor najavljuje završetak HE Dabar i probni rad u 2028. godini, vlasti u Federaciji BiH i Hrvatskoj traže dodatne procjene mogućih posljedica po sliv Neretve.
Izgradnja Hidroelektrane Dabar u istočnoj Hercegovini približava se jednoj od najvažnijih prekretnica. Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović izjavio je 10. septembra 2026. da bi betonska obloga približno 12 kilometara dugog tunela Nevesinje–Berkovići trebala biti završena u roku od sedam do 14 dana.
Završetak tunela, međutim, ne znači da će voda odmah biti preusmjerena niti da HE Dabar počinje s radom. Prema posljednjoj najavi rukovodstva ERS-a, cijeli projekt trebao bi biti završen za nešto više od godinu dana, dok je 2028. godina predviđena za probni rad i priključenje elektrane na mrežu. Planirana snaga HE Dabar iznosi oko 160 megavata.
Zašto je upravo ovaj tunel toliko važan
HE Dabar je najnapredniji dio šireg hidroenergetskog sistema „Gornji horizonti“. Projekt predviđa korištenje voda kraških polja istočne Hercegovine kroz sistem akumulacija, kanala i tunela, pri čemu se dio voda koje prirodno pripadaju slivu Neretve usmjerava prema sistemu Trebišnjice. Upravo je to već godinama centralna tačka spora između investitora i institucija, stručnjaka i ekoloških organizacija koje upozoravaju na moguće posljedice nizvodno.
Zabrinutost se posebno odnosi na Bunu, Bunicu i Bregavu, Hutovo blato te donji tok Neretve prema Hrvatskoj. Vlada Federacije BiH je 15. juna 2026. usvojila zaključke prema kojima postoje indicije da bi dugoročno smanjenje dotoka vode moglo ugroziti osjetljive ekosisteme i povećati rizik od prodora slane vode u dolinu Neretve. Federalne institucije zbog toga su zatražile kompletnu dokumentaciju i relevantne dozvole za sistem „Gornji horizonti“, uz najavu korištenja pravnih i institucionalnih mehanizama zaštite.
Važno je, ipak, razlikovati procijenjeni budući rizik od već dokazane posljedice HE Dabar. Elektrana još nije u pogonu, pa sadašnje niske vodostaje ili isušivanje pojedinih područja nije moguće automatski pripisivati njenom radu. Primjer je Hutovo blato, gdje su početkom septembra zabilježene gotovo isušene površine, ali su kao neposredni uzroci navedeni dugotrajne visoke temperature i nedostatak padavina.
Hrvatska već pokrenula međunarodni postupak
Pitanje više nije ograničeno samo na odnose unutar Bosne i Hercegovine. Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenulo je u novembru 2025. postupak prema sekretarijatu Espoo konvencije, međunarodnog sporazuma koji uređuje procjenu prekograničnog utjecaja velikih projekata na okoliš. Hrvatska smatra da prilikom realizacije „Gornjih horizonata“ nisu u potpunosti ispoštovana prava države koja bi mogla biti pogođena posljedicama projekta.
S druge strane, vlasti Republike Srpske HE Dabar predstavljaju kao jedan od svojih najvažnijih energetskih projekata. Očekuju novu proizvodnju električne energije, mogućnost proizvodnje u periodima kada je struja najskuplja te dodatne prihode od izvoza. Petrović navodi i da se radovi trenutno izvode na devet gradilišta, dok kao jedno od preostalih pitanja izdvaja eksproprijaciju zemljišta u donjem dijelu Nevesinjskog polja.
Zbog toga naredni period postaje posebno važan. Završetak tunela predstavlja veliki tehnički korak prema puštanju HE Dabar u rad, dok istovremeno još nije zatvoreno pitanje kakve bi kumulativne posljedice cijeli sistem mogao imati na vode koje završavaju u slivu Neretve.
Treba li prije puštanja HE Dabar u rad uraditi novu, zajedničku i nezavisnu procjenu utjecaja na cijeli sliv Neretve?