Stari zapisi otkrivaju kako je kafa nekada bila zabranjena, kada su prvi doseljenici stigli u Hercegovinu i kakvu su ulogu žene imale kod Ilira.
Historijski zapisi objavljeni u listu “Sloboda” tokom 1954. godine ponovo su privukli pažnju javnosti nakon što su istraživači podsjetili na niz zanimljivih detalja iz prošlosti Mostara i Hercegovine. Rubrika “Iz istorije zavičaja” tada je donosila kratke crtice o svakodnevnom životu, migracijama stanovništva i razvoju ovog kraja kroz vijekove.
Među podacima koji su izazvali najviše reakcija nalazi se informacija da je Mostar imao prvu kafanu još 1664. godine, dok je kafa u to vrijeme u Osmanskom carstvu često bila strogo zabranjivana. Prema tadašnjim zapisima, sultan je još 1633. godine izdao poseban fermан kojim su se rušili lokali u kojima se prodavala kafa, a ljudi koji su je pili bili su kažnjavani.
Hercegovina kao raskrsnica civilizacija
Zapisi iz rubrike “Iz istorije zavičaja” govore i o velikim migracijama stanovništva nakon 1683. godine, kada se veliki broj ljudi doselio u Hercegovinu iz Ugarske, Dalmacije, Like i Slovenije. Upravo su te migracije oblikovale kulturnu i društvenu sliku Hercegovine kakvu danas poznajemo.
Posebno zanimljiv detalj odnosi se na trgovačke veze ovog prostora sa starom Grčkom još prije nove ere. Historijski izvori navode da je grad Narona, današnji Vid kod Metkovića, bio važna trgovačka tačka preko koje su se odvijali kontakti sa grčkim svijetom. Prema tim podacima, Naronu su osnovali sami Grci, što potvrđuje koliko je ovaj prostor bio povezan sa mediteranskim civilizacijama.
Spominje se i prisustvo Kelta u sjevernoj Hercegovini tokom IV vijeka prije nove ere, posebno na području današnjeg Konjica, gdje su ostavili značajan kulturni utjecaj.
Zanimljivosti koje i danas iznenađuju
Jedna od činjenica koja posebno privlači pažnju jeste podatak da su žene kod Ilira imale ravnopravan položaj sa muškarcima, što je za to vrijeme bilo izuzetno rijetko u Evropi.
U zapisima se navodi i porijeklo pojedinih hercegovačkih porodica, među kojima je i porodica Hasanbegović iz Avtovca kod Gacka, čije prezime, prema navodima iz lista “Sloboda”, postoji od približno 1697. godine.
Stare novinske rubrike danas predstavljaju vrijedan podsjetnik koliko Hercegovina ima bogatu i slojevitu prošlost. Upravo ovakve priče često otkrivaju detalje koje savremene generacije rijetko imaju priliku čuti. Kakva vas je činjenica iznenadila najviše?