Mogorjelo kod Čapljine jedno je od najvrjednijih arheoloških nalazišta rimskog doba u Bosni i Hercegovini. Smješteno je nekoliko kilometara južno od Čapljine, na uzvišenju u blizini Neretve i puta prema Gabeli. Na prvi pogled posjetitelja privlače kameni zidovi i visoki čempresi, ali prava vrijednost ovog mjesta krije se u gotovo dvije tisuće godina povijesti.
Od poljoprivrednog imanja do velikog rimskog kompleksa
Najstariji poznati kompleks na Mogorjelu nastao je u 1. stoljeću. Tada je ovdje postojalo veliko poljoprivredno imanje, odnosno villa rustica. U sklopu imanja nalazile su se stambene prostorije, kupalište i objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda. Postojali su mlin, pekarnica, uljara te prostor za proizvodnju i čuvanje vina.
To pokazuje da Mogorjelo nije bilo samo mjesto stanovanja. Bilo je dobro organizirano gospodarsko središte na plodnom području donje Neretve. Blizina antičke Narone, važnog rimskog grada kod današnjeg Vida u Hrvatskoj, dodatno govori o značaju cijelog prostora.
Utvrđena vila s jedanaest tornjeva
Prvobitni kompleks stradao je krajem 3. stoljeća. Već početkom 4. stoljeća na njegovim ruševinama podignuta je velika utvrđena vila. Kompleks je imao pravokutan tlocrt, približno 102 puta 86 metara. Uglovi i ulazi bili su osigurani tornjevima, a ukupno ih je bilo jedanaest.
Unutar zidina nalazila se reprezentativna stambena građevina. Imala je trijem s korintskim stupovima, dok su pojedine prostorije bile ukrašene mozaicima, freskama i mramornim oplatama. Takvi detalji pokazuju koliko je kompleks bio arhitektonski razvijen.
Posebno su zanimljiva sjeverna vrata, poznata kao Porta decumana. Bila su ukrašena kamenim blokovima s motivima akanta i vinove loze. Ti motivi danas su među prepoznatljivim detaljima Mogorjela.
Početkom 5. stoljeća kompleks je ponovno razoren. Međutim, prostor nije nestao iz života lokalnog stanovništva. Na ruševinama su podignute dvije ranokršćanske bazilike, a oko njih se razvilo groblje koje je korišteno kroz mnogo kasnija razdoblja. Među značajnim nalazima nalazi se i brončana, pozlaćena garnitura karolinškog tipa iz 9. stoljeća.
Arheološko otkriće koje je promijenilo pogled na Hercegovinu
Prva velika arheološka iskapanja vodio je Carl Patsch od 1899. do 1903. godine. Zahvaljujući tim istraživanjima Mogorjelo je prepoznato kao jedan od ključnih lokaliteta za razumijevanje rimskog i kasnoantičkog razdoblja u Hercegovini.
Zanimljivo je i podrijetlo samog naziva Mogorjelo. Jedna teorija ime povezuje s činjenicom da je lokalitet više puta stradao u požarima. Druga ga povezuje sa svetim Hermagorom, odnosno Mogorom, kojem je mogla biti posvećena crkva podignuta na ruševinama antičkog kompleksa.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika uvrstila je arheološko područje utvrđene kasnoantičke vile Mogorjelo među nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine.
Mogorjelo zato nije samo skup starih kamenih zidova. To je jedan od najupečatljivijih sačuvanih tragova rimskog života u Hercegovini i mjesto koje pokazuje koliko je područje današnje Čapljine bilo važno još prije gotovo dvije tisuće godina.