Radnici koji rade u Sloveniji često pitaju koliko poslodavac mora dodatno platiti prekovremeni rad, noćnu smjenu, rad nedjeljom ili tokom praznika. Najvažnije je znati da u Sloveniji ne postoji jedan jedinstveni procenat koji važi za sve zaposlene.
Slovenski Zakon o radnim odnosima, odnosno ZDR-1, garantuje zaposlenima pravo na dodatke za noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom te rad na praznike i zakonom određene neradne dane. Međutim, zakon ne propisuje jedinstvenu visinu tih dodataka, nego se konkretni iznosi određuju kolektivnim ugovorom za pojedinu djelatnost.
To znači da radnik u trgovini, građevinarstvu, ugostiteljstvu, proizvodnji ili prijevozu može imati različite dodatke, iako svi rade u Sloveniji. Dodaci se u pravilu obračunavaju na osnovnu platu odnosno odgovarajuću osnovnu satnicu i samo za vrijeme tokom kojeg je radnik stvarno radio u posebnim uslovima.
Prekovremeni rad najčešće donosi dodatak od 30 posto
U velikom broju slovenskih kolektivnih ugovora dodatak za prekovremeni rad iznosi 30 posto osnovne satnice. Takav dodatak trenutno je propisan, između ostalog, u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, građevinarstvu te cestovnom putničkom prometu.
Zakon istovremeno ograničava koliko prekovremenog rada poslodavac može zahtijevati. Nadurni rad može trajati najviše osam sati sedmično, 20 sati mjesečno i 170 sati godišnje. Uz pisanu saglasnost radnika ukupno trajanje može se povećati do 230 sati godišnje. Kada se prelazi granica od 170 sati, poslodavac mora dobiti pisanu saglasnost zaposlenog.
Prekovremeni rad se u pravilu mora narediti pisanim putem prije početka rada. U hitnim i nepredviđenim okolnostima može biti naređen usmeno, ali poslodavac naknadno mora izdati pisanu potvrdu.
Noćne smjene plaćaju se od 30 do 75 posto više
Noćnim radom u Sloveniji u pravilu se smatra rad između 23.00 i 6.00 sati. Ako je rad organizovan kao noćna smjena, noćnim radom može se smatrati osam neprekidnih sati između 22.00 i 7.00 sati.
Visina dodatka značajno zavisi od djelatnosti. U trgovini prema trenutno važećem kolektivnom ugovoru dodatak za noćni rad iznosi 75 posto osnovne satnice. U ugostiteljstvu i turizmu iznosi 50 posto, u građevinarstvu 40 posto, dok je u cestovnom putničkom prometu propisan dodatak od najmanje 30 posto.
Dvije osobe koje imaju jednaku osnovnu satnicu tako mogu dobiti potpuno različit iznos za isti broj noćnih sati samo zato što rade u različitim djelatnostima.
Rad nedjeljom: negdje 50 posto, a u trgovini čak 100 posto
Velike razlike među djelatnostima postoje i kod rada nedjeljom. Novi kolektivni ugovor za trgovinu, koji se primjenjuje od 1. jula 2026. godine, propisuje dodatak za rad nedjeljom od 100 posto, ali najmanje 6,05 eura dodatka po satu. Ovaj kolektivni ugovor trenutno je zaključen do 31. oktobra 2026. godine.
U ugostiteljstvu i turizmu dodatak za nedjeljni rad iznosi 50 posto osnovne satnice. Dodatak od 50 posto predviđen je i u kolektivnim pravilima za građevinarstvo te cestovni putnički promet.
Zbog toga tvrdnja da se svaka nedjelja u Sloveniji automatski plaća „duplo“ nije tačna. Sve zavisi od kolektivnog ugovora koji se primjenjuje kod konkretnog poslodavca.
Za rad praznikom dodatak može iznositi čak 250 posto
Najveći dodaci u pojedinim sektorima odnose se na rad tokom praznika i zakonom određenih neradnih dana. U trgovini trenutno važeći kolektivni ugovor propisuje dodatak od čak 250 posto za rad na praznik ili drugi zakonom određeni neradni dan. Riječ je o dodatku na osnovnu satnicu, a ne o ukupnoj vrijednosti sata.
U ugostiteljstvu i turizmu dodatak za rad na praznik iznosi 150 posto ako radniku nije osiguran slobodan dan umjesto rada na praznik, odnosno 50 posto ako mu je takav slobodan dan osiguran. U građevinarstvu je predviđen dodatak od 50 posto.
Važno je i pravilo da se dodatak za rad nedjeljom i dodatak za rad na praznik međusobno isključuju. Ako se oba uslova poklope, ne obračunavaju se automatski oba dodatka.
Radnici koji primaju minimalnu platu posebno trebaju obratiti pažnju na obračun. Minimalna plata u Sloveniji za 2026. godinu iznosi 1.481,88 eura bruto za puno radno vrijeme, a dodaci za noćni rad, nedjelje, praznike i druge posebne uslove rada moraju biti prikazani odvojeno i ne mogu se jednostavno „utopiti“ u minimalnu platu.
Zbog velikih razlika između djelatnosti svaki zaposleni treba provjeriti koji kolektivni ugovor obavezuje njegovog poslodavca i uporediti evidentirane sate s obračunom na platnoj listi.