Najveći broj građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine danas živi u evropskim zemljama. Među državama koje se posebno izdvajaju nalaze se Njemačka, Austrija, Slovenija, Švicarska i Švedska.
Samo u Njemačkoj danas živi više od 200.000 osoba porijeklom iz BiH, dok Austrija i Slovenija predstavljaju snažno uporište bh. zajednice u centralnoj Evropi. U tim zemljama formirane su velike zajednice koje su tokom godina izgradile snažnu mrežu kulturnih, sportskih i ekonomskih veza.
Izvan Evrope, značajne zajednice postoje i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji, gdje su građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine uglavnom dobro integrisani u društvo, ali i dalje održavaju snažnu vezu sa domovinom.
Razlozi odlaska: od ratnih godina do ekonomske nesigurnosti
Prvi veliki val iseljavanja iz Bosne i Hercegovine dogodio se tokom rata od 1992. do 1995. godine, kada su stotine hiljada ljudi bile prisiljene napustiti svoje domove i potražiti sigurnost u drugim državama.
Nakon toga uslijedio je drugi val, tiši ali dugotrajniji, koji traje i danas. Među glavnim razlozima odlaska nalaze se niske plate, nestabilno tržište rada, politička neizvjesnost, spor pravosudni sistem i osjećaj nedostatka perspektive, posebno među mladim ljudima.
U posljednjih deset godina Bosna i Hercegovina bilježi kontinuiran odlazak radno sposobnog stanovništva, što dodatno pogoršava već osjetljivu demografsku strukturu zemlje.
Ekonomska snaga dijaspore
Dijaspora Bosne i Hercegovine danas predstavlja jedan od ključnih ekonomskih stubova države. Godišnje doznake iz inostranstva premašuju nekoliko milijardi konvertibilnih maraka i čine značajan udio u bruto domaćem proizvodu zemlje.
Za desetine hiljada porodica upravo taj novac predstavlja osnovni izvor prihoda, dok za mnoge lokalne zajednice dijaspora ima ulogu stabilizacijskog faktora u ekonomiji.
Bez pomoći ljudi koji žive i rade u inostranstvu, ekonomska situacija u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine bila bi znatno teža.
Snažna veza sa domovinom
Iako žive daleko od Bosne i Hercegovine, pripadnici dijaspore često održavaju snažnu emocionalnu i ekonomsku vezu sa svojom domovinom.
Redovni dolasci tokom ljetnih mjeseci, ulaganja u nekretnine, pomoć porodici i interes za politička i društvena zbivanja pokazuju da ta veza nije prekinuta.
Ipak, stvarni povratak u većem obimu i dalje je ograničen. Među glavnim razlozima navode se administrativne prepreke, neuređeno tržište rada i nedostatak jasne strategije za povratak i zadržavanje ljudi.
Dijaspora kao neiskorišten potencijal
Bosna i Hercegovina još uvijek nema jedinstvenu i dugoročnu strategiju prema vlastitoj dijaspori. Umjesto da bude strateški partner u razvoju države, dijaspora se često svodi na izvor novčanih doznaka i sezonskih dolazaka.
Stručnjaci upozoravaju da bi snažnije uključivanje dijaspore u razvojne projekte, obrazovanje, transfer znanja i investicije moglo imati dugoročno pozitivan utjecaj na društvo i ekonomiju.
Život između dvije domovine
Dijaspora Bosne i Hercegovine danas živi između dvije stvarnosti – stabilnog života u razvijenim državama i snažne emotivne povezanosti sa domovinom koja se sporo mijenja.
Koliko će Bosna i Hercegovina znati iskoristiti potencijal vlastitih ljudi u svijetu zavisit će prije svega od političke volje, institucionalne odgovornosti i spremnosti da se dijaspora konačno prepozna kao strateška snaga države.