Najnovije sezonske meteorološke prognoze pokazuju da bi august u velikom dijelu Evrope mogao donijeti nastavak iznadprosječno toplog vremena, dok se u drugom dijelu mjeseca nazire mogućnost promjene vremenskog obrasca.
Prema analizama prognostičkih modela koje je objavio Severe Weather Europe, posebno bi južna i jugoistočna Evropa tokom augusta mogle biti pod utjecajem visokog zračnog pritiska.
Takva situacija uglavnom znači više sunčanih perioda, manje padavina i temperature iznad prosjeka za ovo doba godine.
August bi mogao biti topliji od prosjeka
Područje Balkana moglo bi se tokom prvog dijela augusta često nalaziti pod utjecajem toplije zračne mase.
Dugotrajniji periodi visokih temperatura, međutim, ne znače da će vrijeme svuda biti potpuno stabilno. Nakon nekoliko veoma toplih dana mogući su lokalni razvoj oblaka, pljuskovi, grmljavina i izraženija nevremena.
Upravo tokom velikih ljetnih vrućina lokalne oluje mogu biti kratkotrajne, ali veoma intenzivne.
Sezonske karte ne mogu pokazati kakvo će vrijeme biti određenog dana u pojedinom gradu, ali mogu ukazati na dominantne atmosferske trendove tokom nekoliko sedmica.
Promjena se nazire u drugoj polovini mjeseca
Prognostički modeli ukazuju i na mogućnost promjene atmosferske cirkulacije tokom druge polovine augusta.
U tom slučaju prema dijelovima Evrope mogao bi početi pristizati svježiji zrak sa sjeverozapada, što bi donijelo češće padavine i postepeno niže temperature.
Još uvijek nije moguće precizno odrediti koliko bi takva promjena zahvatila Balkan i koliko dugo bi trajala.
Ukoliko se trenutne projekcije ostvare, razlika između prve i druge polovine augusta mogla bi biti prilično izražena, posebno u dijelovima kontinenta koji će prethodno prolaziti kroz duže periode visokih temperatura.
Jesen bi također mogla biti neuobičajeno topla
Prve dugoročne prognoze za početak jeseni pokazuju mogućnost nastavka temperatura viših od višegodišnjeg prosjeka u velikom dijelu Evrope.
Mnogo je veća neizvjesnost kada je riječ o padavinama. Pojedina područja mogla bi imati duže sušne periode, dok bi druga u relativno kratkom vremenu mogla dobiti veće količine kiše.
Meteorolozi prate i stanje velikih klimatskih sistema koji mogu utjecati na atmosfersku cirkulaciju tokom jeseni i zime.
Njihov utjecaj na Evropu nije direktan niti jednak svake godine, zbog čega će pouzdanija slika vremenskih prilika biti poznata tek kako se budu približavali jesenji mjeseci.
Dugoročne prognoze zato treba posmatrati kao prikaz mogućih trendova, dok će precizniji podaci o temperaturama, padavinama i eventualnim nevremenima biti dostupni kroz kratkoročne meteorološke prognoze.Mogu ti napraviti i 10 jačih Google Discover naslova za isti članak, od informativnih do više klikabilnih.