Njemačku posljednjih dana potresa velika rasprava o budućnosti mirovinskog sistema. U središtu spora nalazi se takozvana „Rente mit 63“, odnosno mogućnost da osobe s veoma dugim osiguranjem odu u mirovinu prije redovne starosne granice bez trajnog umanjenja mirovine. Vladina komisija predložila je ukidanje ove mogućnosti, poslodavci traže da se reforma provede, dok se otpor među političarima CDU-a i SPD-a sve više povećava.
„Rente mit 63“ zapravo više nije mirovina sa 63 godine
Naziv koji se godinama koristi u Njemačkoj danas može biti zbunjujući. Službeno se radi o „Altersrente für besonders langjährig Versicherte“, odnosno starosnoj mirovini za posebno dugogodišnje osiguranike.
Za ostvarivanje prava potrebno je najmanje 45 godina priznatog osiguranja. Kada je sistem uveden, određene generacije zaista su mogle bez odbitaka otići u mirovinu sa 63 godine. Međutim, dobna granica se postepeno povećavala.
Prema Deutsche Rentenversicherung, za osobe rođene 1962. godine granica iznosi 64 godine i osam mjeseci. Za osobe rođene 1964. godine i kasnije pravo prema sadašnjim pravilima može se ostvariti najranije sa 65 godina, uz potrebnih 45 godina osiguranja.
Vladina komisija želi potpuno ukidanje ove mogućnosti
Njemačka Alterssicherungskommission u junu 2026. predstavila je ukupno 33 preporuke za veliku reformu mirovinskog sistema. Jedna od najvažnijih glasi vrlo jasno: treba ukinuti odlazak u mirovinu bez odbitaka za posebno dugogodišnje osiguranike.
Komisija istovremeno predlaže da se kod osoba koje imaju najmanje 35 godina osiguranja najranija dob za prijevremenu mirovinu poveća sa 63 na 64 godine. Ta vrsta mirovine već sada podrazumijeva trajno umanjenje za raniji odlazak.
Za svaki mjesec ranijeg odlaska prema sadašnjim pravilima odbija se 0,3 posto mirovine, a maksimalno umanjenje može dosegnuti 14,4 posto.
Poslodavci traže provođenje reforme
Pritisak je dodatno pojačan 5. augusta. Steffen Kampeter, glavni direktor Saveznog udruženja njemačkih poslodavaca BDA, oštro je kritizirao pokušaje da se od ukidanja odustane.
Kampeter smatra da Njemačka zbog nedostatka kvalificirane radne snage, starenja stanovništva i gospodarske situacije više ne može poticati zaposlene da napuštaju tržište rada prije redovne mirovine. Prema njegovom stavu, mirovinskom sistemu trebaju veća zaposlenost, više osoba koje plaćaju doprinose i stabilnije finansiranje.
Njemački institut za ekonomska istraživanja DIW također podržava ukidanje. Njihova procjena govori da bi ta promjena dugoročno mogla rasteretiti mirovinsko osiguranje za oko deset milijardi eura godišnje.
Otpor raste posebno na istoku Njemačke
Najveći politički problem za reformu trenutno dolazi iz istočnih saveznih pokrajina. Tamo znatno veći broj zaposlenih ima vrlo duge radne biografije jer su mnogi počeli raditi već sa 16 ili 17 godina.
Podaci Deutsche Rentenversicherung pokazuju da je tokom 2025. godine oko 32,8 posto novih umirovljenika u istočnim pokrajinama koristilo prijevremenu mirovinu bez odbitaka nakon 45 godina osiguranja. Na zapadu Njemačke udio je bio oko 28 posto.
Zbog toga nekoliko premijera saveznih pokrajina iz CDU-a i SPD-a traži da se postojeće pravo zadrži ili barem uvedu znatno blaže prijelazne odredbe.
SPD-ovi političari posebno spominju radnike koji su desetljećima obavljali fizički teške poslove ili radili u smjenama. Kao primjer navode zaposlenike u čeličanama i metalnoj industriji. Traži se i zaštita ljudi koji danas imaju oko 58 ili 59 godina i koji su godinama planirali odlazak u mirovinu prema postojećim pravilima.
Šta to znači za naše ljude koji rade u Njemačkoj
Najvažnije je da trenutno ništa nije ukinuto. Važeća pravila Deutsche Rentenversicherung i dalje se primjenjuju. Preporuke Rentenkommission nisu same po sebi zakon i tek ih treba pretočiti u konkretan zakonski prijedlog, nakon čega slijedi politička procedura.
Zbog toga za sada nije poznato od kojeg bi tačno godišta nova pravila vrijedila niti kakav bi „Vertrauensschutz“, odnosno zaštita stečenih očekivanja, bio uveden za ljude koji su blizu mirovine.
Predsjednik zastupničkog kluba CDU/CSU-a Thorsten Frei poručio je da ne vidi prostor za odustajanje od ukidanja, dok ministrica rada Bärbel Bas iz SPD-a ostavlja mogućnost rasprave o pojedinim detaljima tokom zakonodavnog postupka.
Za radnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i drugih zemalja koji godinama rade u Njemačkoj zato će posebno važno biti pratiti konačan tekst zakona. Četrdeset pet godina osiguranja trenutno još uvijek može donijeti mogućnost odlaska u mirovinu prije redovne starosne granice bez odbitaka, ali upravo je to pravo sada jedno od glavnih pitanja velike njemačke mirovinske reforme.