Visina prosječne plaće često se koristi kao glavni pokazatelj životnog standarda, ali sama brojka ne govori koliko građanima ostane nakon kupovine hrane, plaćanja stanovanja, režija, prijevoza, odjeće i ostalih osnovnih potreba. Mnogo realniju sliku daje podatak o tome koliki dio raspoloživog novca domaćinstvo mora potrošiti na hranu.
Usporedba Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Austrije pokazuje ogromne razlike. Stanovnici Njemačke i Austrije u trgovinama mogu potrošiti više eura nego stanovnici Balkana, ali taj trošak predstavlja znatno manji dio njihovih primanja. U Bosni i Hercegovini hrana za četveročlanu porodicu može odnijeti gotovo cijelu prosječnu mjesečnu plaću.
Najusporediviji podatak: koliki dio ukupne potrošnje odlazi na hranu
Prema međunarodno usporedivim podacima o potrošnji domaćinstava, najveći udio novca za hranu među promatranim državama izdvajaju građani Hrvatske i Srbije. U Hrvatskoj je riječ o 24,21 posto ukupne potrošnje, a u Srbiji o 24,19 posto. U Sloveniji udio iznosi 14,68 posto, u Njemačkoj 11,26 posto, a u Austriji 10,31 posto.
Za Bosnu i Hercegovinu u istoj međunarodnoj tablici nema potpuno usporedivog podatka, ali posljednja službena Anketa o potrošnji domaćinstava pokazuje da hrana i bezalkoholna pića čine 30 posto ukupne mjesečne potrošnje.
Ovaj pokazatelj ne govori da Austrijanci ili Nijemci nužno kupuju jeftiniju hranu. Naprotiv, njihovi računi mogu biti veći u eurima, ali zbog znatno viših prihoda hrana zauzima manji dio porodičnog budžeta.
Eurostatovi podaci za 2025. pokazuju da su razlike u cijenama hrane među državama EU znatno manje od razlika u plaćama. Cijene hrane i bezalkoholnih pića kretale su se od približno 80 posto prosjeka EU u najjeftinijim do 122 posto u najskupljim državama.
Koliki dio jedne plaće odnosi hrana
Za ovu usporedbu korišten je posljednji raspoloživi iznos potrošačke korpe ili, u državama koje ne objavljuju klasičnu potrošačku korpu, prosječna mjesečna potrošnja domaćinstva.
Zbog različitih metodologija rezultati nisu savršena ljestvica siromaštva. BiH računa minimalne potrebe četveročlane porodice, Srbija službenu korpu tročlanog domaćinstva, dok Hrvatska, Njemačka, Austrija i Slovenija uglavnom objavljuju koliko prosječno domaćinstvo stvarno troši.
Postoci predstavljaju odnos troška hrane prosječnog domaćinstva ili odgovarajuće porodične korpe prema jednoj mjesečnoj plaći. Ne pokazuju koliko stvarno troši svaka zaposlena osoba jer domaćinstvo može imati jednu, dvije ili više plaća.
Njemački iznos od 436 eura obuhvaća širu statističku kategoriju hrane, pića i duhana, pa je stvarni udio isključivo hrane nešto niži. Hrvatski i slovenski podaci o potrošnji odnose se na 2022. godinu, zbog čega današnji troškovi u trgovinama mogu biti viši.
Bosna i Hercegovina: Hrana gotovo pojede cijelu plaću
Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini za svibanj 2026. iznosila je 1.691 KM. Istodobno je sindikalna potrošačka korpa za lipanj 2026. dostigla 3.290,07 KM.
Sindikalna korpa računa minimalne životne troškove četveročlane porodice s dvije odrasle osobe i dvoje djece. Prehrana čini čak 49,02 posto korpe, odnosno približno 1.612,79 KM mjesečno. To je 95,4 posto prosječne državne neto plaće.
Ako se koristi prosječna plaća u Federaciji BiH od 1.706 KM, koju je sindikat koristio u vlastitom izračunu, samo hrana odnosi približno 94,5 posto jedne plaće. Cijela korpa vrijedna je gotovo dvije prosječne plaće, dok jedna plaća pokriva tek nešto više od polovine ukupnih potreba porodice.
Potrošačka korpa uključuje cijene 86 prehrambenih artikala iz tri trgovačka centra. Stanovanje i komunalne usluge čine 13,38 posto korpe, odjeća i obuća 12,16 posto, održavanje domaćinstva 7,60 posto, a higijena i zdravlje 7,24 posto.
Službena Anketa o potrošnji domaćinstava daje nešto drugačiju, ali jednako zabrinjavajuću sliku. Prosječno domaćinstvo s 2,8 članova mjesečno je trošilo 1.778,76 KM, od čega 533,58 KM na hranu i bezalkoholna pića. Hrana je tako činila 30 posto stvarne potrošnje, a stanovanje i energija dodatnih 24,1 posto. Više od polovine ukupne potrošnje odlazilo je samo na hranu, stanovanje i energente.
Razlika između 30 posto u službenoj anketi i 49,02 posto u sindikalnoj korpi nastaje zato što se ne mjere iste stvari. Službena anketa prati stvarne troškove prosječnog domaćinstva, dok sindikalna korpa procjenjuje minimalne potrebe tačno određene četveročlane porodice.
Srbija: Prosječna korpa stane u prosječnu plaću, ali ne i u medijalnu
Službena prosječna potrošačka korpa za tročlano domaćinstvo u Srbiji u siječnju 2026. vrijedila je 108.707,66 dinara, dok je minimalna korpa iznosila 56.019,81 dinar.
Hrana i bezalkoholna pića u prosječnoj korpi koštali su 42.038,70 dinara i činili 38,68 posto ukupnog iznosa. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva odnosili su dodatnih 21,97 posto.
Prosječna neto plaća u istom mjesecu iznosila je 118.429 dinara, pa je prosječna korpa predstavljala 91,8 posto jedne prosječne plaće. Samo hrana odnosila je 35,5 posto plaće.
Najnovija prosječna neto plaća za svibanj 2026. iznosila je 118.398 dinara, ali je medijalna bila samo 93.277 dinara. To znači da je polovina zaposlenih primala najviše taj iznos, približno 21 posto manje od objavljenog prosjeka.
Upravo razlika između prosječne i medijalne plaće pokazuje zašto službeni prosjek može izgledati bolje od stvarnog standarda većine radnika. Visoke plaće manjeg broja ljudi podižu prosjek, iako veliki dio zaposlenih raspolaže osjetno manjim iznosom.
Hrvatska: Plaće rastu, ali četvrtina potrošnje i dalje odlazi na hranu
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za svibanj 2026. iznosila je 1.552 eura. Medijalna neto plaća bila je 1.324 eura, što znači da je polovina zaposlenih primala 1.324 eura ili manje.
Hrvatska nema službenu mjesečnu minimalnu potrošačku košaricu usporedivu s onom u BiH ili Srbiji. Najbliži službeni pokazatelj predstavlja Anketa o potrošnji kućanstava.
Prema posljednjim rezultatima, prosječno hrvatsko kućanstvo je tijekom 2022. potrošilo 110.446 kuna, odnosno preračunato približno 1.221,56 eura mjesečno. Na hranu i bezalkoholna pića odlazilo je 29.811 kuna godišnje, približno 329,72 eura mjesečno.
Hrana je činila 27 posto ukupne potrošnje prema nacionalnoj anketi. Međunarodno harmonizirani pokazatelj daje nešto niži udio od 24,21 posto, jer se metodologija i obuhvat potrošnje razlikuju.
Iznos hrane iz ankete odgovarao bi 21,2 posto današnje prosječne neto plaće ili gotovo 25 posto medijalne plaće. Budući da se troškovi hrane odnose na 2022. godinu, a plaća na 2026., ova usporedba vjerojatno podcjenjuje današnje opterećenje hrvatskih domaćinstava.
Slovenija: Hrana uzima petinu plaće, ali prijevoz je najveći trošak
Prosječna neto plaća u Sloveniji za svibanj 2026. iznosila je 1.680,80 eura, dok je bruto plaća iznosila 2.682,36 eura.
Posljednja Anketa o potrošnji domaćinstava pokazala je prosječnu godišnju potrošnju od 24.329 eura, odnosno približno 2.027,42 eura mjesečno. Na hranu i bezalkoholna pića odlazilo je 4.077 eura godišnje ili oko 339,75 eura mjesečno.
Takav iznos hrane predstavlja oko 20,2 posto jedne današnje prosječne neto plaće. U nacionalnoj anketi hrana čini 16,8 posto ukupne potrošnje, dok međunarodno usporedivi podatak pokazuje udio od 14,68 posto.
Zanimljivo je da u Sloveniji hrana nije najveća stavka porodičnog budžeta. Domaćinstva su u 2022. najveći dio potrošnje, čak 21 posto, izdvajala za prijevoz. Prosječni godišnji trošak prijevoza iznosio je 5.110 eura, odnosno oko 426 eura mjesečno.
Austrija: Hrana 484 eura, ali samo 17,9 posto medijalne plaće
Prosječno austrijsko domaćinstvo je prema Anketi o potrošnji 2024/2025. mjesečno trošilo 4.170 eura. Na hranu i bezalkoholna pića odlazila su 484 eura, odnosno 11,6 posto ukupne potrošnje.
Medijalni neto mjesečni prihod zaposlenih u Austriji za 2024. iznosio je 2.711 eura. U taj iznos proporcionalno su uključene i naknade za godišnji odmor te božićna isplata, odnosno austrijska 13. i 14. plaća.
Prosječni trošak hrane jednog domaćinstva tako odgovara 17,9 posto medijalnog mjesečnog prihoda jednog zaposlenog. Međutim, najveća stavka austrijskog budžeta nije hrana nego stanovanje i energija, na koje prosječno odlazi 1.100 eura mjesečno ili 26,4 posto ukupne potrošnje.
Cijela prosječna mjesečna potrošnja domaćinstva veća je od jedne medijalne plaće, ali austrijska domaćinstva često imaju dvije plaće. Zbog toga odnos cijele potrošnje prema jednoj plaći ne treba tumačiti kao dokaz da prosječan Austrijanac živi iznad svojih mogućnosti.
Njemačka: Veći račun u trgovini, ali znatno manji udio primanja
Prosječno njemačko domaćinstvo je prema Anketi o prihodima i potrošnji za 2023. mjesečno trošilo 3.032 eura. Šira kategorija hrane, pića i duhana iznosila je 436 eura, odnosno 14,4 posto potrošnje.
Prosječna godišnja neto zarada po zaposlenom u Njemačkoj u 2025. iznosila je približno 33.379 eura, odnosno oko 2.782 eura mjesečno.
Iznos od 436 eura predstavlja približno 15,7 posto jedne prosječne neto plaće. Budući da njemačka nacionalna kategorija uključuje i pića te duhan, udio koji se odnosi isključivo na hranu niži je od navedenog postotka.
Prema međunarodno usporedivom pokazatelju, na hranu i bezalkoholna pića u Njemačkoj odlazi 11,26 posto ukupne potrošnje. To je gotovo tri puta manji udio nego u Bosni i Hercegovini.
Potrošačka korpa nije ista stvar u svim državama
Najveći problem regionalnih usporedbi jest činjenica da pojam potrošačke korpe nema jednako značenje u svakoj državi.
Sindikalna korpa u BiH predstavlja minimalne potrebe četveročlane porodice. Srpska prosječna i minimalna korpa odnose se na tročlano domaćinstvo. Hrvatska, Slovenija, Njemačka i Austrija prikazuju prosječnu stvarnu potrošnju svih domaćinstava, bez obzira na broj članova, visinu prihoda i životne navike.
Zbog toga austrijskih 4.170 eura nije minimalni iznos potreban za preživljavanje. U taj prosjek ulaze i troškovi odmora, rekreacije, restorana, osiguranja, automobila, kulturnih sadržaja i drugih izdataka koje siromašnija domaćinstva često uopće nemaju.
S druge strane, bosanskohercegovačka sindikalna korpa ne opisuje koliko sve porodice stvarno troše, nego koliko bi prema metodologiji sindikata trebalo izdvojiti za minimalne potrebe određene četveročlane porodice.
Prosječna plaća često nije plaća prosječnog radnika
U Srbiji je prosječna neto plaća u svibnju 2026. iznosila 118.398 dinara, dok je polovina zaposlenih primala najviše 93.277 dinara. U Hrvatskoj je prosjek iznosio 1.552 eura, ali je medijan bio 1.324 eura.
Kada postoji velika razlika između prosjeka i medijana, prosječna plaća daje optimističniju sliku standarda. Manji broj ljudi s vrlo visokim primanjima podiže prosjek, dok plaća većine radnika ostaje znatno niža.
Zato porodica u kojoj oba člana rade za medijalnu ili ispodprosječnu plaću može imati mnogo veće opterećenje troškovima hrane nego što pokazuje usporedba s državnim prosjekom.
Zašto je udio hrane najbolji pokazatelj životnog standarda
Prema ekonomskom pravilu poznatom kao Engelov zakon, udio novca potrošenog na hranu smanjuje se kako prihodi domaćinstva rastu. Ljudi s većim primanjima mogu kupovati skuplje namirnice i trošiti više novca u apsolutnom iznosu, ali im nakon kupovine hrane ostaje mnogo veći dio prihoda.
Upravo zato stanovnici Austrije i Njemačke mogu mjesečno potrošiti 400 ili 500 eura na hranu, a ipak biti u povoljnijem položaju od porodice u BiH koja na prehranu izdvaja 1.600 KM.
U BiH nakon prehrane četveročlane porodice od jedne prosječne plaće praktično ne ostaje novac za stanovanje, struju, grijanje, prijevoz, školovanje djece, odjeću, lijekove ili nepredviđene troškove. U Njemačkoj i Austriji hrana uzima manje od petine jednog prosječnog ili medijalnog primanja, pa znatno veći dio prihoda ostaje za stanovanje, štednju, odmor i druge potrebe.
Najveći pokazatelj siromaštva zato nije samo niska plaća. To je činjenica da osnovne potrebe uzimaju gotovo sav novac koji domaćinstvo zaradi.