Kirije u velikim njemačkim gradovima dosegnule su rekordne razine, a podaci pokazuju da su u posljednjih deset godina porasle u prosjeku za čak 51 posto. Najnoviju analizu objavio je njemački sindikat DGB, pozivajući se na podatke instituta Empirica, upozoravajući da stanovanje za sve veći broj građana postaje ozbiljan financijski teret.

Najveći rast zabilježen je u Berlinu, gdje je prosječna ponuđena kirija porasla s 8,93 eura po kvadratnom metru početkom 2016. godine na 15,80 eura početkom 2026., što predstavlja povećanje od 76,9 posto. U Hamburgu je cijena dosegnula 16,18 eura po kvadratu, dok je u Münchenu, koji i dalje ostaje najskuplji njemački grad za podstanare, prosjek narastao na 23,26 eura po kvadratnom metru.

Još veći postotni rast zabilježen je u pojedinim gradovima na sjeveru zemlje. U Rostocku su kirije porasle za 83 posto i sada u prosjeku iznose oko 11 eura po kvadratnom metru, dok je u Lübecku zabilježen rast od 71,3 posto, na prosječnih 12,52 eura po kvadratu.

Povodom akcijskih dana posvećenih zaustavljanju rasta najamnina, zamjenik predsjednika DGB-a Stefan Körzell pozvao je saveznu vladu na snažnije mjere. Među zahtjevima su veća ulaganja u socijalnu i javnu stanogradnju, učinkovitija zaštita podstanara te stroža pravila protiv neopravdano visokih kirija.

Körzell je također kritizirao planove vlade kancelara Friedricha Merza, tvrdeći da bi najavljena smanjenja stambenih naknada dodatno pogodila građane s nižim primanjima. Prema njegovim riječima, umjesto rezanja pomoći najugroženijima, veći dio odgovornosti trebao bi snositi kapital i veliki nasljednici.

Rast kirija posljednjih godina postao je jedno od ključnih društvenih pitanja u Njemačkoj. Sindikati upozoravaju da sve više zaposlenih teško pronalazi pristupačan stan u blizini radnog mjesta, zbog čega raste broj dugih svakodnevnih putovanja na posao, dok visoki troškovi stanovanja postaju prepreka i poslodavcima u pronalasku radne snage.