Sve veći broj državljana Bosne i Hercegovine koji godinama rade i žive u Sloveniji razmišlja o sticanju slovenskog državljanstva. Razlozi su različiti, od lakšeg zapošljavanja i slobodnog kretanja unutar Evropske unije do mogućnosti glasanja, rada u državnim službama i ostvarivanja svih prava koja imaju slovenski državljani.
Međutim, postupak nije jednostavan i propisan je Zakonom o državljanstvu Republike Slovenije, zbog čega je važno razlikovati stalni boravak, državljanstvo i izdavanje slovenskih ličnih dokumenata.
Državljanin Bosne i Hercegovine ne može dobiti slovenski pasoš ili slovensku ličnu kartu samo zato što radi u Sloveniji ili ima prijavljen boravak. Slovenski pasoš i lična karta izdaju se isključivo osobama koje su stekle državljanstvo Republike Slovenije. Tek nakon što rješenje o prijemu u državljanstvo postane pravosnažno, može se podnijeti zahtjev za izdavanje slovenske lične karte i pasoša.
Najčešći način sticanja državljanstva za državljane Bosne i Hercegovine jeste redovna naturalizacija. Osnovni zakonski uvjet je da osoba stvarno živi u Sloveniji najmanje deset godina, pri čemu posljednjih pet godina mora neprekidno živjeti u Sloveniji prije podnošenja zahtjeva. Osim trajanja boravka, potrebno je imati uređen status stranca, biti punoljetan, dokazati da će biti otpušten iz dosadašnjeg državljanstva ili da ispunjava uvjete za otpust, imati osigurana sredstva za život, poštovati pravni poredak Republike Slovenije te ispuniti propisani uvjet poznavanja slovenskog jezika. O svim uvjetima odlučuje nadležna upravna jedinica i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Slovenije.
Za određene kategorije stranaca zakon predviđa kraće rokove. Stranac koji je najmanje tri godine u braku sa slovenskim državljaninom može podnijeti zahtjev nakon što najmanje jednu godinu neprekidno stvarno živi u Sloveniji. Posebna pravila postoje i za osobe kojima je priznat status izbjeglice, osobe bez državljanstva, potomke slovenskih iseljenika, osobe rođene u Sloveniji koje u njoj žive od rođenja, kao i za one koji su završili visoko obrazovanje u Sloveniji i ispunjavaju dodatne zakonske uvjete.
Slovensko zakonodavstvo poznaje i institut izvanredne naturalizacije. Ona je namijenjena osobama čije bi primanje u državljanstvo bilo u posebnom interesu Republike Slovenije zbog naučnih, privrednih, kulturnih, nacionalnih ili drugih sličnih razloga. U pravilu je potrebno najmanje godinu dana stvarnog života u Sloveniji uz uredan status stranca, dok u izuzetnim slučajevima Vlada Republike Slovenije može odobriti državljanstvo i bez ispunjenja tog uvjeta ako je riječ o osobi koja je dala izuzetan doprinos razvoju ili međunarodnom ugledu države.
Građani Bosne i Hercegovine često postavljaju pitanje da li automatski gube državljanstvo BiH kada dobiju slovensko. Odgovor zavisi od propisa obje države i međunarodnih sporazuma. U postupku redovne naturalizacije Slovenija u pravilu traži dokaz o otpustu iz prethodnog državljanstva ili dokaz da će otpust biti odobren nakon prijema u slovensko državljanstvo, osim u slučajevima kada zakon predviđa izuzetke. Zbog toga svaki pojedinačni slučaj treba posmatrati zasebno, posebno imajući u vidu propise Bosne i Hercegovine o prestanku državljanstva.
Nakon sticanja slovenskog državljanstva novi državljanin može podnijeti zahtjev za izdavanje slovenske lične karte i pasoša. Lična karta služi kao dokaz identiteta i državljanstva te omogućava putovanje u države u kojima je dovoljna nacionalna identifikaciona isprava, dok pasoš omogućava međunarodna putovanja u skladu s pravilima država u koje se putuje.
Zahtjev za prijem u državljanstvo podnosi se na upravnoj jedinici u Sloveniji prema mjestu prijavljenog prebivališta ili na drugoj nadležnoj upravnoj jedinici. Uz zahtjev se prilažu propisana dokumentacija i dokazi o ispunjavanju zakonskih uvjeta, dok dio činjenica nadležni organi provjeravaju službenim putem. Konačnu odluku donose nadležni organi Republike Slovenije nakon provedenog upravnog postupka.