Od automobila, brodova i aviona do čokolade, deterdženata i kućanskih aparata, industrijska slika bivše Jugoslavije pokazuje koliko je proizvodnja nekada bila široko razvijena.
Bivša Jugoslavija imala je industrijsku mrežu koja je pokrivala gotovo sve sektore svakodnevnog života. U šest republika radile su fabrike automobila, kamiona, traktora, brodova, aviona, bijele tehnike, hrane, tekstila, obuće, lijekova i kozmetike.
Prema dostupnim podacima i industrijskim pregledima iz tog perioda, proizvodnja nije bila ograničena samo na domaće tržište. Brojni proizvodi izvozili su se u Evropu, Afriku, Aziju, Bliski istok, pa čak i Sjevernu Ameriku.
Od teške industrije do proizvoda za domaćinstvo
Među najpoznatijim simbolima tog vremena bili su Zastava 750, poznatija kao Fićo, zatim Yugo, koji je stigao i na tržište SAD-a, kao i Golf iz sarajevskog TAS-a. Jugoslavija je imala i snažnu proizvodnju kamiona i autobusa kroz FAP, TAM, Ikarus i Sanos.
Brodogradnja je bila jedan od najvažnijih izvoznih sektora. Brodogradilišta 3. maj, Uljanik, Brodosplit, Kraljevica, Viktor Lenac i Trogir gradila su tankere, teretne brodove, putničke brodove i platforme. Navodi se da je Jugoslavija na vrhuncu bila među 10 vodećih zemalja svijeta u gradnji brodova po tonaži.
Bosna i Hercegovina imala je važne industrijske centre. Željezara Zenica proizvodila je oko 1,9 miliona tona čelika godišnje sredinom osamdesetih, Energoinvest Sarajevo bio je regionalni gigant, SOKO Mostar proizvodio je avione, a Agrokomerc, Lasta, Dita, Bosnalijek, Bira, Famos i Igman bili su dio širokog industrijskog lanca.
Brendovi koji su obilježili generacije
U domaćinstvima su se koristili Gorenje, Obod, Iskra, RIZ, EI Niš, Metalac, Saponia, Dita, Labud i Paloma. Na policama su bili Vegeta, Plazma, Smoki, Kraš, Cedevita, Cockta, Fructal, Sarajevsko pivo, Nikšićko pivo, Radenska i brojni drugi proizvodi.
Posebno je zanimljivo da su neke fabrike imale i globalni značaj. Podravkina Vegeta izvozila se u više od 30 zemalja, Digitron je postao sinonim za kalkulator, a Plivin Sumamed kasnije je postao svjetski poznat antibiotik.
Ova priča nije samo nostalgija, nego podsjetnik na pitanje koje se i danas postavlja: koliko su države nastale raspadom Jugoslavije uspjele sačuvati, modernizovati ili izgubiti industrijsku bazu koju su naslijedile? Podijelite tekst i napišite u komentaru kojih se proizvoda i fabrika vi najviše sjećate.