Gotovo potpuni prekid komercijalnog prometa kroz Hormuški tjesnac snažno je pogodio i zemlje Europske unije, a među najizloženijima su Italija i Belgija, pokazuje najnovija studija objavljena u četvrtak. Analizu su proveli Supply Chain Intelligence Institute Austria, Complexity Science Hub iz Beča i Tehnološko sveučilište u Delftu, ističući da su rizici posebno izraženi u pojedinim članicama EU.
Italija se izdvaja kao najranjivija, s godišnjim uvozom iz zemalja Perzijskog zaljeva u vrijednosti od oko 9,8 milijardi dolara. U tu cifru ulazi i uvoz ukapljenog plina iz Katara vrijedan približno 4,4 milijarde dolara, kao i propan od oko 3,2 milijarde dolara. Belgija se također nalazi u visoko rizičnoj skupini, s uvozom katarskog LNG-a od oko 5,8 milijardi dolara godišnje, koji najvećim dijelom stiže preko luke Zeebrugge.
Osim energetskog sektora, Hormuški tjesnac ima ključnu ulogu i u globalnoj trgovini dijamantima, koji se transportiraju iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prema Antwerpenu. Njemačka godišnje uvozi robu vrijednu oko 5,7 milijardi dolara iz ove regije, pri čemu dominiraju brodovi, jahte i industrijska oprema iz UAE u iznosu od oko 4,2 milijarde dolara, dok uvoz iz Katara, uglavnom plinova, iznosi oko 600 milijuna dolara.
Na širem evropskom nivou, najveći rizik suočava se s Ujedinjenim Kraljevstvom, koje iz bliskoistočne regije godišnje uvozi robu vrijednu oko 12,9 milijardi dolara, od čega se gotovo 5,9 milijardi odnosi na plinske proizvode iz Katara.
Stručnjaci upozoravaju da će konačni ekonomski efekti zavisiti od trajanja blokade. Ukoliko se kriza produži duže od četiri sedmice, postoji realna opasnost od ozbiljnih poremećaja u globalnim lancima opskrbe. Iran je, podsjetimo, preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem nakon američko-izraelskog napada i zabranio prolazak brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima.