Island glasa 29. augusta o nastavku pregovora s Evropskom unijom

Građani neće odlučivati o neposrednom ulasku u EU, nego o tome treba li obnoviti pristupne pregovore prekinute prije više od deset godina.

Građani Islanda će 29. augusta 2026. godine na referendumu odlučiti treba li njihova država nastaviti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji. Islandski parlament Althing usvojio je odluku o raspisivanju referenduma sa 34 glasa za, dok je protiv bilo osam zastupnika.

Referendum, međutim, ne znači da će Island odmah postati nova članica Evropske unije. Građanima će biti postavljeno pitanje podržavaju li nastavak pristupnih pregovora, nakon kojih bi eventualni sporazum o članstvu morao biti potvrđen na još jednom referendumu. Ukoliko većina sada glasa protiv, pokušaj obnove pregovora bit će zaustavljen.

Zašto se Island ponovo okreće Evropskoj uniji

Island je zahtjev za članstvo podnio 2009. godine, poslije teške finansijske i bankarske krize. Pregovori su počeli naredne godine, ali ih je nova euroskeptična vlada zaustavila 2013. godine, prije nego što je postignut konačan dogovor.

Rasprava se posljednjih godina vratila zbog visokih troškova života, inflacije, sigurnosnih izazova u sjevernom Atlantiku i promijenjenih odnosa između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Islandski ministar finansija Daði Már Kristófersson smatra da bi članstvo ojačalo položaj zemlje u trgovinskim sporovima i omogućilo maloj ekonomiji veću zaštitu u međunarodnim odnosima.

Island je već član Evropskog ekonomskog prostora i šengenskog područja, pa učestvuje na zajedničkom evropskom tržištu i primjenjuje veliki dio propisa Evropske unije. Ipak, nema pravo glasa prilikom donošenja tih pravila, a zadržava vlastitu valutu, islandsku krunu.

Ribolov ostaje najveća prepreka

Najveći spor u mogućim pregovorima vjerovatno će se ponovo voditi oko ribarstva. Upravljanje bogatim ribolovnim područjima ima veliki ekonomski i simbolički značaj za Island, dok protivnici članstva strahuju da bi zemlja morala dio kontrole prepustiti zajedničkoj ribarstvenoj politici EU.

Predsjednica najveće opozicione Stranke nezavisnosti Guðrún Hafsteinsdóttir tvrdi da članstvo ne bi riješilo visoke cijene niti ojačalo sigurnost zemlje. Prema njenom stavu, Island već ima potrebne sigurnosne garancije kroz NATO i odbrambeni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Istraživanje objavljeno u junu pokazalo je podijeljeno raspoloženje birača. Nastavak pregovora podržavalo je 44,5 posto ispitanika, protiv je bilo 39,4 posto, dok je 14,6 posto ostalo neodlučno. Istovremeno, podrška samom članstvu bila je slabija od podrške pregovorima.

Čak i u slučaju pobjede opcije „da“, Island neće automatski ući u Evropsku uniju. Vlada bi tek dobila mandat da s Bruxellesom pregovara o uslovima, posebno o ribarstvu, poljoprivredi, valuti i državnim ovlastima. Tek kada bi konačan sporazum bio poznat, građani bi na drugom referendumu donijeli završnu odluku.

Da li bi Island više dobio članstvom u Evropskoj uniji ili očuvanjem sadašnjeg položaja izvan Unije?