Sve je više kvalifikovanih kandidata koji mjesecima šalju prijave bez uspjeha. Najnoviji podaci pokazuju da Njemačka istovremeno ima manjak radnika i sve zahtjevnije tržište zapošljavanja.
Njemačka i dalje traži kvalifikovane radnike iz inostranstva, ali diploma, višegodišnje iskustvo i odlično znanje njemačkog jezika više ne znače da će kandidat brzo pronaći posao. Iskustva kandidata koji prijavljuju desetine ili stotine odbijenica uklapaju se u širu sliku tržišta rada koje je tokom 2026. godine ostalo izrazito usporeno.
Posebno zanimljivi su slučajevi ljudi koji su već studirali u Njemačkoj, govore njemački na nivou C1 i imaju ozbiljno radno iskustvo, ali nakon odlaska u inostranstvo teško ponovo ulaze na njemačko tržište rada. Takva pojedinačna iskustva ne mogu dokazati da poslodavci ili automatski sistemi za selekciju sistemski odbijaju kandidate koji žive izvan Njemačke, ali službene brojke potvrđuju da je konkurencija trenutno znatno ozbiljnija nego što bi se moglo zaključiti iz priče o njemačkom nedostatku radne snage.
Poslova ima, ali ne tamo gdje ih svi traže
Bundesagentur für Arbeit je krajem augusta objavila da je u Njemačkoj bilo 3,061 miliona nezaposlenih, dok je stopa nezaposlenosti dostigla 6,5 posto. Agencija istovremeno navodi da potražnja poslodavaca za radnicima ostaje slaba. U augustu je bilo prijavljeno oko 656.000 slobodnih radnih mjesta.
To na prvi pogled djeluje kontradiktorno jer Njemačka godinama govori o manjku stručne radne snage. Međutim, najnovija analiza Bundesagentur für Arbeit pokazuje da problem nije opšti nedostatak ljudi za svaki posao, nego nesklad između zanimanja koja se traže i profila ljudi koji traže zaposlenje.
Tokom 2025. godine manjak stručnog kadra zabilježen je u 157 grupa zanimanja. Najveće potrebe postoje u zdravstvu i njezi, građevinarstvu, zanatima, među profesionalnim vozačima, kuharima i odgajateljima. S druge strane, među zanimanjima u kojima više nije utvrđen nedostatak radnika nalazi se i razvoj softvera, koji je prethodnih godina bio jedan od simbola njemačke potrage za stručnjacima.
Bundesagentur upravo taj problem opisuje kao „mismatch“ na tržištu rada. Kvalifikacije, zanimanje i mjesto na kojem kandidat traži posao često se ne podudaraju sa stvarnim potrebama poslodavaca. Od prosječno oko 402.000 prijavljenih radnih mjesta za kvalifikovane radnike, specijaliste i eksperte tokom 2025. veliki dio odnosio se upravo na deficitarna zanimanja.
Da li život izvan Njemačke smanjuje šanse?
Ne postoje pouzdani javni podaci koji bi potvrdili da njemački sistemi za praćenje prijava kandidata, poznati kao ATS, automatski odbijaju sve osobe koje se trenutno nalaze izvan Njemačke ili Evropske unije.
Ipak, kandidatu iz treće zemlje poslodavac može morati uzeti u obzir pravo na rad, potrebnu vizu, vrijeme do početka zaposlenja i eventualnu relokaciju. To može predstavljati dodatnu prepreku kada isti poslodavac ima dovoljno kandidata koji se već nalaze u Njemačkoj i mogu odmah početi raditi.
Njemačka je posljednjih godina upravo zbog toga olakšala pojedine puteve za dolazak stručnih radnika. Službeni portal „Make it in Germany“ navodi da osoba sa njemačkom ili potpuno priznatom stranom kvalifikacijom može koristiti Chancenkarte bez bodovnog sistema, dok njemačka diploma također omogućava povoljnije mogućnosti traženja zaposlenja. Kandidat posao može tražiti i direktno iz svoje zemlje te nakon dobijene ponude podnijeti zahtjev za odgovarajuću radnu vizu.
Problem je, dakle, mnogo širi od pitanja poznavanja jezika. C1 njemački, njemačka diploma i sedam godina iskustva mogu kandidata učiniti veoma kvalifikovanim, ali ne mogu ukloniti stanje u konkretnoj branši, broj konkurenata, lokaciju, zahtjeve poslodavca ili pitanje radne dozvole.
Paradoks njemačkog tržišta rada tako postaje sve vidljiviji. Zemlji dugoročno trebaju radnici iz inostranstva, ali to ne znači da trenutno postoji nedostatak kandidata za svaku stručnu poziciju.
Koliko ste vi prijava morali poslati prije nego što ste dobili prvi ozbiljan razgovor ili posao u Njemačkoj?