Hrvatska je krajem 2025. godine imala 3.876.002 stanovnika, pokazuju procjene Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na godinu ranije broj stanovnika povećan je za oko dvije tisuće, što predstavlja rijedak pozitivan pomak nakon dugog razdoblja demografskog pada.

Podaci o migracijama pokazuju da se tijekom 2025. godine u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok je iz zemlje odselilo 37.485 stanovnika. To znači da je broj doseljenih bio veći od broja iseljenih, iako je ukupan broj doseljenih manji nego godinu ranije, kada je zabilježeno više od 70 tisuća dolazaka.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da sama činjenica kako je doseljenih više nego iseljenih ne znači da su demografski problemi riješeni. Ključno pitanje ostaje tko dolazi u Hrvatsku, a tko iz nje odlazi.

Demograf smatra da će tek detaljni podaci pokazati koliko među doseljenima ima hrvatskih državljana, a koliko stranih radnika. Prema njegovim procjenama, moguće je da je tijekom 2025. godine broj hrvatskih povratnika bio veći nego prethodnih godina, no za konačne zaključke potrebno je pričekati službenu statistiku.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je Hrvatsku prošle godine napustilo više od 37 tisuća ljudi. Šterc upozorava da se među njima nalazi velik broj mladih obitelji s djecom, što dugoročno dodatno pogoršava dobnu strukturu stanovništva, piše net.hr

Upravo dobna struktura predstavlja jedan od najvećih izazova. Broj djece do 14 godina tijekom 2025. godine smanjen je za oko osam tisuća te ih je krajem godine bilo približno 529.500. Istodobno je broj stanovnika starijih od 65 godina porastao za gotovo 15 tisuća i dosegao oko 911.500 osoba.

Pozitivan signal dolazi iz podataka o natalitetu. U prvih pet mjeseci 2026. godine rođeno je 13.318 djece, odnosno 653 više nego u istom razdoblju prošle godine. Time se nastavlja trend zaustavljanja dugogodišnjeg pada broja novorođenih.

Prema riječima Šterca, nastavak rasta broja rođenih mogao bi predstavljati važan demografski preokret, ali samo uz dugoročne pronatalitetne mjere, poticanje ostanka stanovništva te stvaranje uvjeta za povratak iseljenih hrvatskih građana.

Iako posljednji statistički podaci donose određeni optimizam, stručnjaci upozoravaju da će stvarni učinci biti vidljivi tek kroz naredne godine, kada bude jasnije mijenja li se dugoročno demografska slika Hrvatske ili je riječ o privremenom trendu.