Hrvatsko tržište rada posljednjih godina doživjelo je veliku promjenu. Nedostatak domaće radne snage doveo je do rekordnog uvoza radnika iz inostranstva, a podaci pokazuju da je u posljednje tri godine izdano gotovo pola miliona dozvola za boravak i rad stranih državljana.
Najveći broj dozvola zabilježen je tokom 2024. godine kada ih je izdano više od 200 hiljada. Već naredne godine taj broj je smanjen, a isti trend nastavljen je i tokom prvih mjeseci 2026. godine. Ipak, stručnjaci upozoravaju da pad broja novih dozvola ne znači i manju zavisnost Hrvatske od stranih radnika.
Naprotiv, sve je više radnika koji ostaju živjeti i raditi u Hrvatskoj duži vremenski period. Broj produženih dozvola iz godine u godinu raste, a prvi put je tokom 2026. godine zabilježeno više produženja boravka nego novih zapošljavanja.
Takvi podaci ukazuju da Hrvatska postepeno prelazi iz faze masovnog uvoza radne snage u fazu zadržavanja stranih radnika koji su već pronašli posao i integrirali se u društvo.
Najveća potražnja za stranim radnicima i dalje dolazi iz turističkog i ugostiteljskog sektora. Turizam je preuzeo vodeću ulogu od građevinarstva, koje je godinama bilo najveći poslodavac stranih državljana. Značajan broj radnika zaposlen je i u industriji, prometu te trgovini.
Kada je riječ o državama iz kojih radnici dolaze, Bosna i Hercegovina i dalje se nalazi na prvom mjestu. Međutim, posljednjih godina snažno raste broj zaposlenih iz azijskih zemalja, posebno iz Nepala i Filipina. Filipinci su tokom ove godine postali druga najveća skupina stranih radnika u Hrvatskoj.
Najviše dozvola izdaje se na području Zagreba i jadranskih županija, gdje su potrebe za radnom snagom najveće. Turističke regije posebno ovise o radnicima iz inostranstva tokom ljetne sezone.
Hrvatska vlada u međuvremenu uvodi nova pravila za strane radnike. Predviđeno je obavezno učenje hrvatskog jezika, dok će radnici nakon određenog perioda rada imati veću slobodu promjene poslodavca bez potrebe za novom radnom dozvolom.
Brojke jasno pokazuju da strani radnici više nisu samo privremeno rješenje za nedostatak zaposlenih. Oni postaju važan dio hrvatskog tržišta rada i gospodarstva, a pitanje njihove integracije i dugoročnog ostanka sve više dolazi u fokus državnih institucija i poslodavaca.