Holandija je posljednjih godina postala jedna od najpoželjnijih europskih destinacija za život i rad građana Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. U ovu zemlju naši ljudi odlaze zbog stabilnog tržišta rada, boljih plaća, uređenog sustava i mogućnosti da kroz nekoliko godina osiguraju sigurniju budućnost za sebe i svoje obitelji.
Procjenjuje se da u Holandiji danas živi više od 250.000 ljudi podrijetlom s prostora bivše Jugoslavije. Među njima je veliki broj građana iz BiH, Hrvatske i Srbije, a njihov broj posebno raste u posljednjem desetljeću, kada je potražnja za radnicima u logistici, proizvodnji, građevini, zdravstvu i uslužnim djelatnostima znatno povećana.
Najviše naših ljudi živi u većim gradovima i industrijskim središtima kao što su Amsterdam, Rotterdam, Den Haag, Utrecht, Eindhoven, Tilburg, Breda i Nijmegen. Osim velikih gradova, veliki broj radnika smješten je i u manjim mjestima u blizini logističkih centara, skladišta, tvornica, plastenika i poljoprivrednih područja.
Naši ljudi u Holandiji rade gotovo sve poslove, ali najviše ih je zaposleno u logistici, skladištima, građevinarstvu, proizvodnji, prehrambenoj industriji, poljoprivredi, transportu, hotelijerstvu, ugostiteljstvu i njezi starijih osoba. Posebno se traže vozači kamiona, električari, varioci, monteri, CNC operateri, zidari, tesari, medicinske sestre, njegovatelji i radnici s iskustvom u tehničkim zanimanjima.
Sve je više i visokoobrazovanih ljudi s Balkana koji u Holandiji rade kao liječnici, inženjeri, profesori, IT stručnjaci, menadžeri i poduzetnici. Mnogi su nakon nekoliko godina rada pokrenuli vlastite tvrtke, posebno u prijevozu, građevini, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima.
Minimalna bruto satnica u Holandiji za radnike starije od 21 godine od 1. siječnja 2026. godine iznosi 14,71 euro, dok će od 1. srpnja 2026. biti povećana na 14,99 eura po satu. Holandija više nema jedinstvenu mjesečnu minimalnu plaću, već se minimalna plaća obračunava po satu.
To znači da radnik s punim radnim vremenom, ovisno o broju sati, može ostvariti bruto mjesečnu plaću veću od 2.500 eura. U praksi, radnici u skladištima, proizvodnji i logistici najčešće zarađuju između 2.400 i 3.200 eura bruto mjesečno, dok oni koji rade smjene, noćni rad, vikende i prekovremene sate mogu zaraditi i više.
Prosječna bruto plaća u Holandiji kreće se oko 3.800 do 4.500 eura mjesečno, dok su plaće u stručnim zanimanjima znatno veće. IT stručnjaci, inženjeri, liječnici, tehničari i kvalificirani majstori često imaju plaće koje prelaze 5.000 eura bruto mjesečno.
Ipak, visoke plaće prate i visoki troškovi života. Najveći problem u Holandiji danas je stanovanje. Cijene najma u Amsterdamu, Rotterdamu, Den Haagu i Utrechtu vrlo su visoke, pa jednosoban stan u većim gradovima često košta između 1.200 i 2.000 eura mjesečno. U manjim mjestima cijene su niže, ali je ponuda stanova ograničena.
Radnici koji dolaze preko agencija često imaju organiziran smještaj, ali se troškovi smještaja odbijaju od plaće. Upravo zbog toga mnogi savjetuju da se prije odlaska dobro provjeri ugovor, cijena smještaja, broj radnih sati, vrsta posla i uvjeti zdravstvenog osiguranja.
Zdravstveno osiguranje u Holandiji je obvezno i plaća se mjesečno. Uz to, treba računati i na troškove hrane, prijevoza, goriva, režija i poreza. Iako se u Holandiji može dobro zaraditi, život nije jeftin, pa stvarna ušteda najviše ovisi o tome ima li radnik riješen povoljan smještaj i stabilan broj radnih sati.
Za mnoge ljude s Balkana Holandija je i dalje zemlja u kojoj se rad cijeni i redovno plaća. Radnici najviše ističu sigurnost, točnost isplate plaće, uređene zakone, poštivanje radnog vremena i mogućnost napredovanja. S druge strane, kao najveće probleme navode skupe stanove, odvojenost od obitelji, jezičnu barijeru i prilagodbu na drukčiji način života.
Holandija je posebno privlačna mladima, obiteljima i kvalificiranim radnicima koji žele dugoročno ostati u Europskoj uniji. Građani Hrvatske, kao državljani EU, imaju jednostavniji pristup tržištu rada, dok državljani BiH i Srbije najčešće dolaze putem radnih dozvola, agencija, deficitarnih zanimanja ili preko članova obitelji koji već žive u Holandiji.
Sve veći broj naših ljudi nakon nekoliko godina života u Holandiji odlučuje tamo ostati trajno. Djeca pohađaju škole, obitelji kupuju stanove i kuće, a balkanske zajednice sve su vidljivije u društvenom, gospodarskom i kulturnom životu ove zemlje.
Holandija možda nije laka zemlja za početak, posebno zbog visokih troškova i problema sa smještajem, ali za vrijedne, kvalificirane i uporne radnike i dalje ostaje jedna od najstabilnijih destinacija za bolji život u Europi.