U Općoj bolnici Novo Mesto obilježena je 10. godišnjica rada tamošnjeg hitnog centra, a uz rezultate i uspjehe rada posebna pažnja posvećena je problemima s kojima se hitne službe svakodnevno suočavaju. Kao najveći izazovi izdvojeni su sve veći broj pacijenata koji ne zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć te nedostatak liječnika specijalista.
Ravnateljica bolnice Milena Kramar Zupan upozorila je kako hitne službe sve češće koriste osobe koje nisu životno ugrožene, zbog čega dolazi do dodatnog opterećenja sustava. Prema njezinim riječima, riječ je o ozbiljnom problemu kojem će se u budućnosti morati posvetiti još više pažnje.
S njom se složio i državni tajnik u slovenskom Ministarstvu zdravstva Denis Kordež, koji je istaknuo da broj pacijenata koji dolaze na hitnu pomoć bez stvarne potrebe kontinuirano raste. Naglasio je kako postoje velike razlike među bolnicama u načinu rješavanja tog problema, a kao pozitivan primjer naveo je upravo novomešku hitnu službu.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u dobroj suradnji između hitnog centra, primarne zdravstvene zaštite i ostalih zdravstvenih institucija u regiji. Upozorio je da hitni centri bez takve podrške mogu vrlo brzo doći u ozbiljne probleme.
Kramar Zupan dodatno je upozorila i na nedostatak specijaliziranih liječnika hitne medicine. Trenutno na hitnim prijemima uglavnom rade specijalisti drugih medicinskih područja, zbog čega nedostaju u ambulantama i operacijskim salama, što dodatno produžava liste čekanja.
Unatoč izazovima, u bolnici ističu kako hitni centar uspješno funkcionira. Tijekom posljednjih deset godina ondje je liječeno oko 700.000 pacijenata, a kontinuirano su uvodili nove dijagnostičke i terapijske metode te poboljšavali organizaciju rada i vrijeme reakcije.
Ipak, problem predstavljaju i kapaciteti. Iako je hitni centar predviđen za oko 45.000 pacijenata godišnje, trenutno ih zbrinjava čak 75.000.
U budućnosti u bolnici žele izgraditi heliodrom koji bi omogućio brži medicinski prijevoz, posebno zbog čestih prometnih gužvi i velike regije koju pokrivaju. Iz Ministarstva zdravstva najavili su kako Slovenija planira razviti mrežu heliodroma širom zemlje, pri čemu će prednost imati udaljenija područja poput Kočevja, Tolmina i Koruške.