Dok zemlje regiona posljednjih mjeseci aktivno reagiraju na rast cijena goriva kroz smanjenje akciza i druge fiskalne mjere, Bosna i Hercegovina ostaje po strani, bez konkretnih poteza koji bi olakšali teret građanima i privredi.
Slovenija je nedavno smanjila akcize na dizel i lož ulje na minimalni nivo kako bi ublažila udar na standard građana, dok su Hrvatska i Srbija već ranije posezale za konkretnim mjerama. Hrvatska je više puta ograničavala cijene goriva uredbama Vlade, smanjivala trošarine te intervenirala kako bi stabilizirala tržište i spriječila nagle skokove cijena. Srbija je, s druge strane, redovno regulirala maksimalne cijene goriva na sedmičnom nivou, uz privremena smanjenja akciza i kontrolu marži distributera.
S druge strane, u Bosni i Hercegovini takve odluke izostaju. Iako su ranije postojale inicijative za privremeno ukidanje ili smanjenje akciza na gorivo, one nisu dobile potrebnu političku podršku. Ključni razlog leži u blokadama političkih predstavnika vlasti iz Republike Srpske, zbog čega nije moguće postići dogovor na državnom nivou. Građani tako i dalje plaćaju visoke cijene goriva, bez ikakvih direktnih olakšica.
Ekonomisti upozoravaju da ovakva situacija dodatno opterećuje ionako krhak standard stanovništva. Rast cijena goriva automatski povlači i poskupljenja hrane, transporta i osnovnih životnih troškova, što najviše pogađa najugroženije slojeve društva.
Dodatni problem predstavlja složen politički sistem u BiH, gdje je za donošenje ovakvih mjera potrebna saglasnost više nivoa vlasti. Upravo ta neusklađenost, uz političke blokade, često dovodi do zastoja u donošenju odluka, dok građani snose posljedice.
U međuvremenu, vozači i privrednici sve glasnije postavljaju pitanje – zašto BiH ne prati praksu susjeda i kada će vlasti konačno reagirati? Jer dok region traži načine da ublaži krizu, građani Bosne i Hercegovine ostaju bez konkretne zaštite.