Prema najnovijim podacima Centralna banka Bosne i Hercegovine, ukupni krediti stanovništva u Bosni i Hercegovini na kraju veljače dosegnuli su 14,63 milijarde KM, što je povećanje od čak 1,61 milijardu KM u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci potvrđuju trend sve većeg oslanjanja građana na kreditna zaduženja kako bi pokrili osnovne životne troškove.
Najveći dio ukupnih kredita odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite, koji su dostigli iznos od 10,3 milijarde KM. Stručnjaci upozoravaju da ovakav rast ukazuje na pad životnog standarda i nesrazmjer između prihoda i troškova, zbog čega građani posežu za kreditima čak i za svakodnevne potrebe poput registracije vozila, školskih izdataka ili nabavke ogrjeva.
Analiza kretanja u posljednjih deset godina pokazuje značajan rast ove vrste zaduženja. Dok su 2016. godine potrošački krediti iznosili nešto više od 6 milijardi KM, danas su veći za oko 4,3 milijarde KM. Ovaj trend jasno ukazuje na dugoročno pogoršanje financijske stabilnosti velikog broja domaćinstava.
Rastu i krediti za stambene potrebe. Krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica trenutno iznose 2,38 milijardi KM, dok su krediti za kupnju postojećih stanova dostigli 1,39 milijardi KM. Usporedbe radi, prije deset godina ovi iznosi bili su višestruko manji, što potvrđuje kontinuiran rast potražnje, ali i potrebu za dodatnim financiranjem.
Kod kreditnih kartica zabilježena je relativna stabilnost, pa su građani po ovom osnovu trenutno zaduženi oko 287,8 milijuna KM. S druge strane, krediti za kupnju automobila, iako i dalje na nižim razinama, pokazuju oporavak i rast nakon pada iz 2022. godine, te sada iznose 11,3 milijuna KM.
Zanimljivo je da paralelno s rastom zaduženosti raste i štednja građana. Ukupna štednja u bankama premašila je 20 milijardi KM, što je za oko 2 milijarde više nego prošle godine. Ukupni depoziti svih domaćih sektora iznose 37,47 milijardi KM, uz godišnji rast od 10,8 posto.
Najveći rast depozita bilježi se upravo kod stanovništva, gdje su transakcijski računi porasli za 17,5 posto, depoziti po viđenju za 6,5 posto, a oročena štednja za 5,1 posto. Rast depozita prisutan je i kod privatnih poduzeća, državnih institucija i javnih poduzeća.
Podaci ukazuju na složenu ekonomsku sliku u kojoj građani istovremeno povećavaju zaduženost, ali i štednju, što pokazuje oprez, ali i nesigurnost u buduća kretanja ekonomije.