Sve više građana Bosne i Hercegovine pred početak ljeta postavlja isto pitanje – isplati li se nekoliko mjeseci provesti na sezonskom radu u Hrvatskoj, Crnoj Gori ili nekoj drugoj turističkoj destinaciji. Iako oglasi često obećavaju visoke zarade, besplatan smještaj i hranu, iskustva radnika pokazuju da konačna računica zavisi od mnogo više faktora nego što piše u oglasu.
Posljednjih godina poslodavci u Hrvatskoj i Crnoj Gori sve teže pronalaze radnike za turističku sezonu. Zbog velikog nedostatka domaće radne snage sve više zapošljavaju ljude iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, ali i iz azijskih zemalja. Upravo zbog toga plate iz godine u godinu rastu, a poslodavci nude bolje uslove kako bi privukli kvalitetne radnike.
Najveća potražnja tradicionalno je za konobarima, kuharima, pomoćnim kuharima, roštilj majstorima, sobaricama, recepcionerima, radnicima u kuhinjama, trgovinama, pekarama i hotelima. Sve češće traže se i vozači, dostavljači, skladištari te radnici za održavanje objekata.
U Hrvatskoj su plate posljednjih godina značajno porasle. Konobari tokom sezone najčešće mogu očekivati između 1.300 i 1.700 eura neto mjesečno, dok iskusniji kuhari zarađuju između 1.800 i 2.500 eura, a na pojedinim ekskluzivnim lokacijama i više. Pomoćni kuhari uglavnom imaju između 1.200 i 1.500 eura, sobarice od 1.100 do 1.400 eura, dok recepcioneri zarađuju od 1.300 eura naviše, zavisno od znanja stranih jezika i kategorije hotela. Istraživanja pokazuju da sezonski radnici danas očekuju prosječnu platu od oko 1.500 eura mjesečno, što je znatno više nego prije samo nekoliko godina.
U Crnoj Gori plate su u prosjeku nešto niže nego u Hrvatskoj, ali mnogi poslodavci nude besplatan smještaj i tri obroka dnevno. Konobari najčešće mogu zaraditi između 900 i 1.400 eura, kuhari od 1.500 do preko 2.000 eura, dok pomoćno osoblje uglavnom prima između 800 i 1.200 eura. U luksuznijim hotelima i restoranima zarade mogu biti znatno veće, posebno kada se uračunaju napojnice.
Upravo su napojnice razlog zbog kojeg mnogi tvrde da se sezonski rad još uvijek isplati. Na prometnim turističkim lokacijama konobari tokom vrhunca sezone mogu zaraditi nekoliko stotina pa čak i više od hiljadu eura mjesečno samo od bakšiša. Naravno, to uveliko zavisi od lokacije, vrste objekta i broja gostiju.
Međutim, nije sve tako idealno kako izgleda u oglasima. Iskustva radnika koja se mogu pronaći na forumima i društvenim mrežama pokazuju da su radni dani često veoma dugi. Tokom jula i augusta nerijetko se radi deset, jedanaest ili čak dvanaest sati dnevno, uz samo jedan slobodan dan sedmično. Mnogi navode da je tempo rada izuzetno naporan, posebno u restoranima i hotelima na obali gdje se tokom ljeta broj gostiju višestruko poveća.
Veliku ulogu ima i smještaj. Ozbiljni poslodavci danas uglavnom nude besplatan ili subvencioniran smještaj koji mora zadovoljiti propisane standarde, dok u pojedinim slučajevima dio troškova može biti odbijen od plate ako je to unaprijed ugovoreno. Upravo zbog visokih cijena stanova na Jadranu kvalitetan smještaj postao je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih radnici biraju poslodavca.
Mnogi radnici iz Bosne i Hercegovine kažu da im sezonski posao omogućava da za četiri ili pet mjeseci zarade dovoljno novca za ostatak godine ili da otplate kredite, kupe automobil ili urede kuću. Drugi, međutim, upozoravaju da nisu svi poslodavci jednako korektni. Zbog toga savjetuju da se prije prihvatanja posla obavezno provjeri ugovor, radno vrijeme, način isplate plate, broj slobodnih dana, uslovi smještaja i da li su hrana i režije uključeni u ponudu.
Posebnu pažnju treba obratiti na legalno zaposlenje. U Hrvatskoj državljani Bosne i Hercegovine za sezonski rad moraju imati odgovarajuću dozvolu za boravak i rad, a poslodavac je dužan osigurati ugovor o radu i smještaj koji ispunjava propisane uslove.
Kada se podvuče crta, odgovor na pitanje isplati li se otići na sezonu nije isti za svakoga. Za osobe koje imaju iskustvo u ugostiteljstvu, poznaju strane jezike i spremne su nekoliko mjeseci raditi veoma intenzivnim tempom, sezonski posao može donijeti značajno veću zaradu nego što bi ostvarili u Bosni i Hercegovini. S druge strane, oni koji očekuju lagan posao, mnogo slobodnog vremena ili uslove poput cjelogodišnjeg zaposlenja često ostanu razočarani. Upravo zato sve više radnika poručuje da je prije odlaska važnije provjeriti poslodavca nego samu visinu ponuđene plate.