Inflacija ostaje jedna od najvećih ekonomskih briga građana Bosne i Hercegovine. Iako je riječ o globalnom trendu koji traje već nekoliko godina, BiH se, nažalost, nalazi među zemljama s izraženijim rastom cijena.
Geopolitičke krize, rast cijena energenata te posljedice pandemije i ratnih sukoba dodatno su opteretile ekonomiju. U takvim okolnostima, inflacija je direktno pogodila životni standard, a mnoge porodice suočile su se s ozbiljnim finansijskim pritiscima.
Prema dostupnim podacima, BiH se ubraja među zemlje s višom stopom inflacije u odnosu na eurozonu. Dok je u eurozoni inflacija u trećem kvartalu 2025. iznosila oko 2,1%, u BiH je dostigla 4,4%. Ukupno gledano, cijene su u odnosu na 2021. porasle za više od 28%, što predstavlja značajan udar na kućne budžete.
Najveći teret rasta cijena osjete građani kroz svakodnevne troškove, posebno kada je riječ o hrani. Procjenjuje se da se u BiH između 30 i 50 posto kućnog budžeta izdvaja upravo za prehranu, dok je u razvijenim evropskim zemljama taj udio znatno niži i često ne prelazi 20 posto. Upravo zbog toga i najmanje poskupljenje hrane ima snažan utjecaj na standard građana.
Osim hrane, značajno su porasle i cijene stanovanja, energije i komunalnih usluga, kao i troškovi zdravstva i usluga. U januaru 2026. zabilježen je dodatni rast cijena od 0,9% u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu su posebno poskupjeli hrana, režijski troškovi i zdravstvene usluge.
Na godišnjem nivou, inflacija u BiH početkom 2026. iznosi između 3,6% i 3,8%. Iako se primjećuju određeni znakovi stabilizacije u odnosu na kraj prethodne godine, cijene su i dalje visoke, a pritisci na budžete građana ne jenjavaju.
Ekonomisti upozoravaju da bi nova kolebanja na globalnom tržištu energenata mogla izazvati dodatni rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica. Uprkos očekivanjima postepene stabilizacije, realnost za mnoge građane ostaje ista – sve veći dio prihoda odlazi na osnovne potrebe.