Filipinci na vrhu liste: Hrvatska ostala bez radnika iz BiH, sve više dolaze iz Azije

Hrvatsko tržište rada ulazi u novu fazu u kojoj dolazi do vidljive promjene strukture stranih radnika. Po prvi put, najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Filipina, čime su pretekli radnike iz Bosne i Hercegovine, koji su godinama bili najzastupljenija strana radna snaga u Hrvatskoj. Ovaj zaokret jasno ukazuje na širenje tržišta rada prema udaljenijim regijama i sve veću potražnju za radnicima iz Azije.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2026. godine izdano je ukupno 47.040 radnih dozvola. Najviše ih je dobilo 8.684 radnika s Filipina, dok su državljani Bosne i Hercegovine na drugom mjestu s 8.396 izdanih dozvola. Slijede Nepal s 7.315, Srbija s 5.871 te Sjeverna Makedonija s 3.217 dozvola. Istovremeno, sve veći broj radnika dolazi i iz zemalja poput Indije, Uzbekistana, Kosova, Egipta i Turske, što dodatno potvrđuje trend globalizacije radne snage.

Najveća potražnja zabilježena je u turizmu i ugostiteljstvu, gdje je izdano 16.238 dozvola, zatim u građevinarstvu s 13.653 te industriji s 6.250. Značajan broj radnika angažiran je i u prometu te trgovini, što potvrđuje dugotrajan nedostatak radne snage u ključnim sektorima, posebno u vrijeme turističke sezone.

Promjena na vrhu liste nije iznenađenje za poslodavce koji već godinama upozoravaju na sve manju dostupnost radnika iz Bosne i Hercegovine. Nekada glavni izvor radne snage, ovo tržište danas je znatno iscrpljeno jer je velik broj radno sposobnih ljudi već zaposlen ili je otišao raditi u druge evropske zemlje. Kao rezultat toga, poslodavci su primorani tražiti nova tržišta i prilagođavati se novim okolnostima.

Upravo zbog toga Hrvatska se sve više okreće azijskim zemljama poput Filipina, Nepala i Indije. Radnici iz tih država postaju sve prisutniji u ugostiteljstvu, građevinarstvu i drugim djelatnostima, gdje popunjavaju praznine nastale nedostatkom domaće i regionalne radne snage.

Ipak, radnici iz Bosne i Hercegovine i dalje imaju značajnu prednost. Njihova brza prilagodba, poznavanje jezika i radnih navika te iskustvo rada u sličnim uvjetima i dalje ih čine poželjnim zaposlenicima. Mnogi od njih ističu zadovoljstvo uvjetima rada, a plaće se, ovisno o sektoru i iskustvu, kreću od 1.000 do 3.000 eura. U brojnim slučajevima osigurani su i smještaj, prehrana te dodatne pogodnosti.

Primjetan je i trend promjene u migracijskim odlukama radnika iz BiH. Dok su ranije dominantno birali Njemačku i zapadnoeuropske zemlje, danas se sve više odlučuju za sezonski rad u Hrvatskoj, posebno na Jadranu. Razlozi uključuju blizinu, jednostavniju administraciju, sličan jezik i lakšu prilagodbu.

Ključnu ulogu u zapošljavanju stranih radnika ima Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji provodi test tržišta rada i procjenjuje opravdanost zapošljavanja stranaca. Poslodavci su dužni prvo provjeriti dostupnost domaće radne snage, a tek nakon toga mogu zapošljavati radnike iz trećih zemalja. Konačnu odluku donosi Ministarstvo unutarnjih poslova.

U prva tri mjeseca ove godine zaprimljeno je 49.268 zahtjeva za mišljenje, od čega je 33.486 bilo pozitivno. Ovi podaci jasno pokazuju koliko hrvatsko gospodarstvo ovisi o stranim radnicima i koliko je potreba za radnom snagom izražena.

Sve navedeno potvrđuje da Hrvatska više ne može računati isključivo na radnike iz susjednih zemalja, već postaje dio globalnog tržišta rada. Konkurencija za radnike sve je veća, a poslodavci su prisiljeni prilagođavati se novim uvjetima i tražiti rješenja na tržištima gdje je radna snaga dostupna.