Novi podaci Eurostata pokazuju da jednakost na tržištu rada u Evropskoj uniji još nije samo pitanje zakona, nego svakodnevnog života. Najveće razlike vide se kod roditelja, osoba s invaliditetom i radnika različitog porijekla.
Eurostat je objavio novu verziju infografike “Equality in the EU” za 2026. godinu, koja donosi pregled najnovijih podataka o jednakosti i uključenosti u Evropskoj uniji. U fokusu su razlike u oblastima stanovništva, zdravlja, obrazovanja, zaposlenja, siromaštva, socijalne isključenosti i neprijateljstva na internetu.
Najviše pažnje privlače podaci o radu na skraćeno vrijeme, posebno među roditeljima. Prema Eurostatu, samo 5,1% muškaraca s djecom radi skraćeno, dok je kod žena s djecom taj udio čak 31,7%. Razlika postoji i među osobama bez djece, gdje skraćeno radi 7,6% muškaraca i 19,2% žena.
Šta brojke znače u praksi
Ovi podaci pokazuju da porodične obaveze i dalje mnogo snažnije utječu na radni život žena nego muškaraca. Za običnog čovjeka to znači manju platu, slabije šanse za napredovanje i često niže buduće penzije, posebno ako se rad na skraćeno vrijeme nastavi godinama.
Eurostat posebno ističe i položaj osoba s invaliditetom. Prema objavljenim informacijama, stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom niža je za 24,2 procentna poena u odnosu na osobe bez invaliditeta. To nije samo statistička razlika, nego pokazatelj prepreka koje mnogi ljudi i dalje imaju pri ulasku na tržište rada.
Zašto je ova tema važna
Objava je dio šireg evropskog fokusa na raznolikost i uključivo tržište rada. Tema za 2026. godinu naglašava potrebu da različite grupe budu stvarno zastupljene na poslu, a ne samo formalno zaštićene kroz propise.
Podaci su važni i za ljude koji žive i rade u državama EU, uključujući građane porijeklom iz drugih zemalja. Eurostat navodi da se podaci posmatraju i prema spolu, dobi, invaliditetu i zemlji porijekla, što može pomoći institucijama da bolje razumiju gdje nastaju najveće prepreke.
Ono što čitalac treba zapamtiti jeste da jednakost u EU nije završena priča. Zakoni postoje, ali brojke pokazuju da svakodnevni život, briga o djeci, zdravstvena ograničenja i porijeklo i dalje mogu značajno utjecati na posao, zaradu i sigurnost.
Podijelite svoje iskustvo u komentarima. Da li se ove razlike vide i u zemlji u kojoj živite?