Broj mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se niti pohađaju obuku nastavlja padati. Evropska unija sve je bliže ostvarenju cilja da do 2030. godine ovu stopu spusti na 9 posto.
Sve veći broj mladih u Evropskoj uniji uspijeva pronaći posao ili nastaviti obrazovanje nakon završetka školovanja. Najnoviji podaci koje je objavio Eurostat, statistički ured Evropske unije, pokazuju da je tokom 2025. godine udio mladih od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se niti pohađaju bilo kakvu stručnu obuku pao na 11,0 posto.
To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 11,1 posto iz 2024. godine, ali je razlika mnogo izraženija kada se uporedi s prije deset godina. Naime, 2015. godine čak je 15,2 posto mladih u Evropskoj uniji pripadalo takozvanoj NEET populaciji, odnosno osobama koje nisu uključene ni u tržište rada ni u obrazovni sistem.
Stariji mladi imaju više poteškoća
Podaci pokazuju da se rizik povećava s godinama. Među mladima od 15 do 19 godina svega je 5,3 posto onih koji nisu ni zaposleni ni uključeni u obrazovanje ili obuku.
Kod osoba između 20 i 24 godine taj udio raste na 12,8 posto, dok je među mladima od 25 do 29 godina dostigao 14,7 posto. Upravo ova starosna grupa najčešće se suočava s izazovima pri prelasku iz obrazovanja na tržište rada.
Prema metodologiji Eurostata, NEET pokazatelj obuhvata mlade koji nisu zaposleni i istovremeno nisu uključeni ni u formalno ni u neformalno obrazovanje ili stručno usavršavanje. Ovaj indikator jedan je od ključnih pokazatelja socijalne uključenosti mladih i dio je ciljeva definisanih u okviru Evropskog stuba socijalnih prava, prema kojem bi stopa trebala pasti na 9 posto do 2030. godine.
Holandija prednjači, Rumunija i dalje na začelju
Najniži udio mladih izvan tržišta rada i obrazovanja zabilježen je u Holandiji, gdje iznosi 5,3 posto. Slijede Švedska sa 5,9 posto i Slovenija sa 7,6 posto.
S druge strane, najveće stope imaju Rumunija sa 19,2 posto, Bugarska sa 13,8 posto i Grčka sa 13,6 posto.
Kada se posmatra posljednja decenija, najveći napredak ostvarila je Italija, koja je stopu smanjila sa 25,7 posto na 13,3 posto. Veliko poboljšanje ostvarile su i Grčka te Hrvatska, gdje je udio mladih koji nisu ni zaposleni ni u obrazovanju smanjen sa 19,8 posto na 10,8 posto.
Iako među državama članicama i dalje postoje velike razlike, podaci pokazuju da Evropska unija nastavlja napredovati prema svom cilju. Za mlade koji planiraju školovanje ili zaposlenje u nekoj od evropskih zemalja, ovakvi pokazatelji predstavljaju važan pokazatelj stanja na tržištu rada i mogućnosti koje pojedine države nude.