Europska unija suočava se s ozbiljnim energetskim izazovima koji bi mogli potrajati znatno duže nego što se ranije očekivalo. Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i poremećaja na globalnom tržištu energenata, Bruxelles već priprema scenarije za najgori razvoj situacije.
Prema pisanju lista Financial Times, zatvaranje ključnih transportnih pravaca poput Hormuškog tjesnaca i napadi na infrastrukturu u Perzijskom zaljevu uzrokovali su snažne potrese na tržištu nafte i plina. Posljedica su nagli rast cijena i sve veći strah od nestašica.
Duga kriza i visoke cijene energije
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da Europu očekuje dug period nestabilnosti. Kako je naglasio, cijene energije ostat će visoke, a situacija bi se u narednim sedmicama mogla dodatno pogoršati, posebno kada je riječ o ključnim energentima.
Naglasio je i da su poruke iz Bruxellesa sada znatno ozbiljnije nego ranije, te da države članice moraju osigurati stabilne zalihe i pripremiti se na dugoročne poremećaje.
Pripreme za najgori scenarij
Iako Evropska unija trenutno nije u stanju potpune krize opskrbe, institucije već rade na planovima za suočavanje s mogućim nestašicama. Razmatraju se mjere poput racionalizacije goriva i dodatnog korištenja strateških rezervi.
Posebna pažnja usmjerena je na sigurnost opskrbe mlaznim gorivom i dizelom, dok su zrakoplovne kompanije već izrazile zabrinutost zbog potencijalnih poremećaja.
Moguće aktiviranje rezervi i dodatne mjere
EU ne isključuje novo povlačenje nafte iz strateških rezervi ako se situacija dodatno pogorša. Podsjetimo, nedavno je već provedeno jedno od najvećih oslobađanja rezervi u historiji, s ciljem stabilizacije cijena.
Iako za sada nema promjena u zakonodavstvu, uključujući pravila o uvozu energenata, iz Bruxellesa poručuju da su sve opcije na stolu. Ukoliko kriza potraje, moguće su i dodatne regulatorne mjere.
Globalni utjecaj i ekonomske posljedice
Energetski šok već se osjeća širom svijeta, uz rast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta. Brojne države pripremaju pakete pomoći za građane, dok se neke vraćaju i korištenju ugljena kako bi osigurale stabilnu proizvodnju energije.
Stručnjaci upozoravaju da bi ova kriza mogla imati dugoročne posljedice po globalnu ekonomiju, ali i ubrzati promjene u energetskim politikama i izvorima energije.