Evropska unija upozorila je građane da se pripreme na dugotrajnije posljedice energetske krize, uz poruku da se život kakav je bio prije više ne može očekivati u skorije vrijeme. Iz Evropske komisije naglašavaju kako su potrebne hitne mjere, ali i promjene svakodnevnih navika, uključujući rad od kuće i smanjenje putovanja.
Povjerenik za energiju Dan Jørgensen istakao je da rast cijena energenata nije privremen, već da će posljedice krize trajati duže nego što se očekivalo. Prema dostupnim podacima, cijene plina u EU porasle su oko 70 posto, dok je nafta skuplja za oko 60 posto. Samo u jednom mjesecu, dodatni troškovi za uvoz fosilnih goriva iznosili su oko 14 milijardi eura.
Kriza je dodatno pogoršana sukobima na Bliskom istoku, koji su poremetili globalnu opskrbu energijom. Zbog toga Europska komisija priprema paket mjera kako bi ublažila udar na građane i privredu, uključujući moguće smanjenje poreza na električnu energiju i niže mrežne tarife.
Upozorenje iz Brisela podsjeća na prve mjesece pandemije COVID-19. Jørgensen je naglasio da čak i u slučaju brzog smirivanja sukoba ne treba očekivati brz povratak na staro stanje.
Građanima se preporučuje niz konkretnih mjera štednje energije i goriva. Među njima su rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje brzine na autoputevima, veće korištenje javnog prijevoza, dijeljenje vozila te racionalnija vožnja. Cilj je smanjiti potrošnju nafte, posebno dizela i avionskog goriva.
Istovremeno, države članice pozvane su da ubrzaju ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi smanjile ovisnost o uvoznim energentima. Energetska neovisnost, poručuju iz Komisije, postaje ključni strateški cilj za sigurnost i ekonomsku stabilnost Evrope.
Iako konkretne odluke još nisu donesene, jasno je da EU ulazi u period velikih promjena u energetici, ali i u svakodnevnom životu građana. Kriza koja se razvija, prema procjenama stručnjaka, mogla bi imati posljedice usporedive s najvećim globalnim ekonomskim poremećajima posljednjih decenija.