Evropski parlament podržao je ograničeni povratak pravila koja platformama omogućavaju dobrovoljno otkrivanje sadržaja povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece. Konačna odluka još nije donesena, a šifrirane poruke trebale bi ostati izvan sistema skeniranja.
Evropski parlament usvojio je izmjene kojima bi internetskim platformama ponovo bilo omogućeno da dobrovoljno provjeravaju određene komunikacije radi otkrivanja, prijavljivanja i uklanjanja materijala seksualnog zlostavljanja djece.
Odluka je odmah obnovila raspravu o takozvanom „Chat Controlu“, privatnosti građana i mogućnosti masovnog nadzora. Međutim, tvrdnja da će Evropska unija automatski dobiti pristup svim porukama na aplikacijama WhatsApp, Telegram i Signal nije precizan opis trenutno usvojenog teksta.
Šifrirane poruke trebale bi biti izuzete
Evropski parlament je 9. jula 2026. godine zatražio da komunikacije koje koriste ili će koristiti end to end enkripciju budu izuzete iz primjene privremenih pravila. To se odnosi na šifrirane razgovore na aplikacijama kao što su WhatsApp, Signal i Telegram.
Pravila ne predviđaju da institucije Evropske unije direktno čitaju poruke građana. Njima bi pojedinim pružaocima usluga bilo omogućeno da dobrovoljno koriste tehnologije za prepoznavanje nezakonitog sadržaja, uz obavezu prijavljivanja i uklanjanja materijala.
Kritičari upozoravaju da i dobrovoljno automatsko skeniranje može ugroziti privatnost, dovesti do pogrešnih prijava i postepeno proširiti nadzor. Zagovornici mjere smatraju da je ona potrebna kako bi platforme mogle otkrivati materijale seksualnog zlostavljanja djece i prosljeđivati relevantne slučajeve nadležnim organima.
Odluka još nije konačna
Za odbacivanje stava Vijeća EU bila je potrebna apsolutna većina od 360 zastupnika. Odbacivanje je podržalo 314 zastupnika, dok je 276 bilo protiv, a 17 suzdržano, zbog čega potrebna većina nije dostignuta.
Izmijenjeni tekst sada ide Vijeću Evropske unije, koje ima rok od tri mjeseca da prihvati ili odbije izmjene. Ako ih ne prihvati u cijelosti, slijedi dodatno usaglašavanje Evropskog parlamenta i država članica.
Poseban, trajni evropski zakon o sprečavanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu još se pregovara. Evropska komisija predložila ga je 2022. godine, uz procjene rizika, ciljane naloge za otkrivanje sadržaja i mehanizme sudske zaštite.
Rasprava se zato ne vodi samo o zaštiti djece, nego i o granici između efikasne istrage i prava miliona građana na privatnu komunikaciju. Smatrate li da ovakve mjere mogu zaštititi djecu bez ugrožavanja privatnosti korisnika?