Energetska kriza u Europi tijekom 2026. godine dobiva novi zamah, potaknuta sukobima na Bliskom istoku i rastućim pritiscima na tržište energenata. Nakon što je Slovenija već poduzela konkretne mjere, i Švedska razmatra mogućnost ograničenja prodaje benzina i dizela.
Švedska vlada upozorava na sve izraženije posljedice rata u Iranu na nacionalno gospodarstvo. Premijer Ulf Kristersson istaknuo je kako racioniranje goriva trenutno nije uvedeno, ali da država ima spreman plan za takav scenarij ako se situacija dodatno pogorša.
Prema njegovim riječima, učinci sukoba više nisu ograničeni, već su postali značajni, uz realan rizik rasta inflacije i usporavanja gospodarskih aktivnosti.
Slovenija je prva među članicama Europske unije koja je uvela mjere ograničenja, dok druge države sve ozbiljnije razmatraju slične poteze. U međuvremenu, Njemačka izražava zabrinutost zbog moguće nestašice goriva iz rafinerije Schwedt, koja ovisi o opskrbi putem naftovoda Družba.
Pritisak na energetski sektor potiče i druge zemlje na traženje alternativnih rješenja. Tako se u Nizozemskoj razmatra uvođenje povoljnijih mjesečnih karata za javni prijevoz, po uzoru na njemački model, s ciljem smanjenja potrošnje goriva.
Švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson ocijenila je trenutnu situaciju kao jednu od najtežih energetskih kriza u posljednjih nekoliko desetljeća. U slučaju dodatne eskalacije, vlasti bi prvo apelirale na građane da smanje potrošnju, dok bi javni prijevoz dobio prioritet u opskrbi gorivom.
Uz to, Švedska razmatra povećanje domaće proizvodnje energije kroz razvoj solarnih, vjetro, hidro i nuklearnih izvora. Već su uvedene i određene mjere pomoći građanima, uključujući smanjenje poreza na gorivo kako bi se ublažio financijski udar na kućanstva.