Globalna tržišta i dalje osjećaju snažne posljedice sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana. Cijena nafte ponovno je snažno porasla i nakratko premašila granicu od 100 dolara po barelu, što se nije dogodilo još od 2022. godine.
Na početku trgovanja u novom tjednu na azijsko-pacifičkim tržištima cijena brent nafte, koja predstavlja jedan od ključnih svjetskih referentnih standarda, skočila je na oko 119 dolara po barelu. Kasnije je dio tog rasta ublažen nakon informacija da bi ministri financija zemalja G7 mogli razmotriti zajedničko oslobađanje nafte iz strateških rezervi kako bi stabilizirali tržište.
Tokom dana cijena je dodatno pala ispod 90 dolara po barelu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio mogućnost skorog završetka sukoba s Iranom. Ipak, analitičari upozoravaju da su njegove izjave posljednjih dana često kontradiktorne, pa tržišta i dalje reagiraju s velikom dozom opreza.
Unatoč kratkoročnom padu, cijene nafte i dalje su znatno više nego prije samo mjesec dana. Velike oscilacije pokazuju koliko su globalna tržišta osjetljiva na svaku novu informaciju iz regije Bliskog istoka, a ekonomisti upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba mogla izazvati ozbiljne poremećaje u opskrbi energentima.
Hormuški tjesnac ključna tačka globalne krize
Jedan od glavnih razloga rasta cijena je činjenica da je Iran praktično blokirao Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte u svijetu. Procjenjuje se da kroz ovaj tjesnac svakodnevno prolazi oko 15 milijuna barela sirove nafte, odnosno gotovo 20 posto ukupne svjetske opskrbe.
Napadi i sigurnosni rizici već su doveli do poremećaja u radu brojnih naftnih i plinskih postrojenja. Zbog toga su veliki proizvođači poput Saudijskog Aramca, kompanija u Bahreinu, Iraku i Kuvajtu smanjili proizvodnju. Nacionalna naftna kompanija Abu Dhabija također je najavila usporavanje proizvodnje.
Dodatnu neizvjesnost na tržištu stvara i politička situacija u Iranu, nakon što je Mojtaba Hamnei imenovan nasljednikom vrhovnog vođe Alija Hamneija. Analitičari smatraju da to potvrđuje da tvrdolinijaške strukture i dalje imaju snažan utjecaj u iranskom političkom vrhu.
Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice
Energetski stručnjak Igor Grozdanić podsjeća da je američki predsjednik na početku sukoba procijenio da bi rat mogao trajati četiri do pet tjedana. Prema njegovim riječima, trajanje sukoba bit će ključno za razvoj situacije na tržištu energije.
Ako sukob završi u tom razdoblju, tržišta bi mogla relativno brzo apsorbirati negativne posljedice. Međutim, ako rat potraje duže od šest tjedana, moglo bi doći do ozbiljnih problema u opskrbi, što bi automatski značilo novi rast cijena nafte, plina i električne energije.
Već sada neke azijske ekonomije, posebno Japan, počinju aktivirati krizne planove i tražiti alternativne rute za opskrbu energentima. Strahuje se da bi dugotrajna blokada Hormuškog tjesnaca mogla izazvati domino-efekt na globalnim tržištima.
U takvoj situaciji, pojedine zemlje mogle bi imati i određenu korist. Analitičari navode da bi Rusija mogla dodatno ojačati svoju poziciju na tržištima Kine i Indije kao jedan od stabilnijih dobavljača energenata.
Svijet na pragu moguće energetske krize
Bivši čelnik odjela za naftu u Međunarodnoj agenciji za energiju Neil Atkinson upozorava da bi potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca predstavljalo događaj bez presedana za globalno energetsko tržište.
Prema njegovim riječima, takav scenarij mogao bi dovesti do jedne od najvećih energetskih kriza u modernoj povijesti.
Ekonomski savjetnici i analitičari već povlače paralele s naftnim krizama iz 1970-ih godina, kada su cijene sirove nafte naglo porasle nakon embarga arapskih zemalja prema državama koje su podržavale Izrael.
Rast cijena goriva i rizik od stagflacije
Rast cijena sirove nafte već se počinje prelijevati na tržište goriva širom svijeta. Budući da su cijene benzina i dizela direktno povezane s cijenom nafte, vozači u mnogim državama već osjećaju posljedice.
Istovremeno raste zabrinutost zbog mogućnosti pojave stagflacije, jedne od najtežih ekonomskih situacija. Riječ je o stanju u kojem inflacija snažno raste, dok gospodarski rast usporava ili stagnira.
Ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajno zadržavanje cijene nafte iznad 100 dolara po barelu moglo dovesti do rasta inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama, eurozoni i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Koliko visoko može otići cijena nafte
Financijske institucije već iznose različite procjene mogućeg rasta cijena. Prema analizi banke Goldman Sachs, samo mjesec dana ozbiljnih poremećaja u opskrbi mogao bi podići cijenu nafte na više od 145 dolara po barelu.
Još pesimističnije prognoze dolaze iz australske banke Westpac, čiji ekonomisti upozoravaju da bi tromjesečna blokada Hormuškog tjesnaca mogla dovesti do rasta cijene čak do 185 dolara po barelu.
Ipak, dio stručnjaka smatra da panika nije opravdana te da bi se situacija mogla stabilizirati ako sukob uskoro završi. U tom slučaju cijene bi se mogle postupno vratiti na razinu od oko 80 dolara po barelu.
No jedno je sigurno – daljnji razvoj događaja na Bliskom istoku imat će presudan utjecaj na cijene energije, globalnu ekonomiju i svakodnevni život građana širom svijeta.