Od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se ukupno 102.318 osoba, pokazuju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH.
Iako brojke na prvi pogled djeluju alarmantno, posljednje tri godine donose jasan trend pada zahtjeva za odricanje.
Prema zvaničnoj evidenciji, najkritičnija je bila 2003. godina, kada se skoro 10.000 osoba odreklo bh. državljanstva u samo jednoj godini. Već 2002. brojka je naglo porasla na 8.346, a 2004. i 2005. zadržala se na visokom nivou.
Period od 2008. do 2015. obilježila je stagnacija, s prosječno oko 3.500 odricanja godišnje. Novi blagi rast zabilježen je od 2016. do 2019. godine, kada se više od 4.000 građana godišnje odricalo državljanstva BiH.
Nakon toga slijedi postepeni pad – 2022. godine evidentirano je 2.622 slučaja, 2023. godine 2.219, 2024. godine 1.669, a 2025. godine 1.580.
Najčešći razlog odricanja je sticanje državljanstva Njemačka i Austrija, gdje su građani godinama morali ispunjavati uslov odricanja od matičnog državljanstva Iz Ministarstva navode da stranke formalno nisu dužne navoditi razloge, osim potvrde da već posjeduju ili imaju zagarantovano državljanstvo druge države.
U praksi se najčešće spominju radno-pravni status, lakše zapošljavanje, studiranje, putovanja i pravo na nekretnine.
Važna promjena desila se 2024. godine, kada je Njemačka izmijenila zakon i omogućila sticanje njemačkog državljanstva bez obaveze odricanja od matičnog. Ipak, problem ostaje za više od 100.000 osoba koje su se ranije odrekle bh. državljanstva kako bi dobile njemačko, jer važeći zakon BiH ne dopušta povrat državljanstva bez odricanja od njemačkog.
Bosna i Hercegovina ima sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbija, Hrvatska i Švedska, što znači da građani koji steknu državljanstvo tih država mogu zadržati i bh. pasoš.
S druge strane, podaci za 2025. godinu pokazuju i simboličan broj novih državljanstava. Od 1. januara do 31. decembra 2025. godine državljanstvo BiH dobilo je 15 osoba po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu – tri iz Rusije, tri iz Turske, po dvije iz Crne Gore i Hrvatske te po jedna iz SAD-a, Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.
Trend pada odricanja posljednjih godina otvara pitanje: da li je riječ o promjeni zakona u inostranstvu, zasićenju migracijskog vala ili novoj fazi odnosa dijaspore prema Bosni i Hercegovini?