Hrvatska započinje žestok obračun s vozačima koji ne poštuju prometne propise, a nadolazeći paket izmjena zakona donosi drastično veće novčane kazne, javlja dnevnik.hr
Pod posebnim povećalom naći će se prekršaji poput prolaska kroz crveno svjetlo, vožnje u suprotnom smjeru na autocestama, korištenje mobilnih uređaja tijekom vožnje, te vožnja pod utjecajem alkohola i opojnih droga.
Veće kazne za prebrzu vožnju i stroža pravila za sudove
Vožnja koja nije u skladu s propisima uskoro će postati znatno skuplja, uz prijedloge zakona koji predviđaju drastičan rast kazni. Primjerice, ako vozač u naseljenom mjestu prekorači najvišu dopuštenu brzinu za 50 km/h, očekuje ga kazna u rasponu od 2.000 do 2.700 eura. Također, kazna za blaža prekoračenja brzine raste sa 65 na 130 eura.
Važna novost je i odnos sudova prema izdanim prekršajnim nalozima. Prema najavama ministra pravosuđa Damira Habijana, sudovi više neće imati mogućnost ublažiti ili umanjiti kaznu ukoliko je prekršajni nalog već izdan.
Nove mjere za recidiviste
Izmjene zakona posebno su usmjerene na povratnike u činjenju prekršaja, takozvane recidiviste. Za ponavljanje prekršaja unutar tri godine, predviđena je mjera oduzimanja vozačke dozvole u trajanju od šest mjeseci. Svaki idući prekršaj nakon toga rezultirat će zabranom upravljanja vozilom u trajanju od godinu dana.
Širi pristup sigurnosti prometa
Stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti, poput Marka Šoštarića, naglašavaju da je kažnjavanje samo jedna od pet sastavnica ukupne prometne sigurnosti. Uz represivne mjere, ključno je raditi na inženjerskim rješenjima za sigurnije ceste i vozila, kontinuiranoj edukaciji sudionika u prometu, unapređenju rada hitnih službi, te evaluaciji cestovnog sustava kako bi se pronašla najefikasnija rješenja.
Iako dio vozača smatra da je udar po novčaniku najučinkovitija mjera, ostaje otvoreno pitanje skrivanja registarskih oznaka. Iako stručnjaci upozoravaju da je manipulacija tablicama ozbiljan prekršaj, kazna za to djelo trenutno ostaje na 30 eura, što se u javnosti ocjenjuje kao poruka koja ne doprinosi poštivanju države kao institucije.

