Novo istraživanje iz Kine pokazalo je da se nakon dolaska platformi za dostavu hrane među mladima povećala prosječna tjelesna težina i vjerovatnoća pojave prekomjerne težine. Istovremeno, dostupnija dostava hrane doprinijela je smanjenju pothranjenosti.

Kada korisnik u Ljubljani otvori aplikaciju za dostavu hrane, ne bira samo između restorana koji se nalaze u njegovoj ulici. Za svega nekoliko sekundi pred njim se pojavljuje veliki dio gradske ugostiteljske ponude, razvrstan prema popularnosti, ocjenama, brzini dostave, popustima i ranijim narudžbama.

Na javno dostupnoj stranici Wolta krajem jula u Ljubljani su, između ostalog, bila navedena 143 ponuđača u kategoriji piletine, 100 ponuđača burgera, 86 picerija i 64 ponuđača ulične hrane. U kategoriji ručkova bilo je dostupno 70 ponuđača.

Kategorije se međusobno preklapaju, mijenjaju se zavisno od adrese korisnika i same po sebi ne govore pouzdano o nutritivnoj vrijednosti hrane. Ipak, pokazuju koliko je naručivanje pripremljene hrane postalo široko dostupno i jednostavno.

Kod mladih povećan indeks tjelesne mase

Nvo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Health Economics proučavalo je šta se događalo s tjelesnom težinom stanovništva nakon što je dostava putem digitalnih platformi postala dostupna u njihovim gradovima.

Autori istraživanja Guanfu Fang, Wei Li i Feng Liu analizirali su postepeno širenje kineske platforme Eleme između 2010. i 2020. godine.

Utvrđeno je da je dolazak platforme kod mladih odraslih osoba u gradovima u prosjeku povećao indeks tjelesne mase za 0,28 bodova. Udio osoba s preniskom tjelesnom težinom smanjen je za 4,1 procentni poen, dok je vjerovatnoća pojave prekomjerne tjelesne težine porasla za 2,6 procentnih poena.

Kod starijih stanovnika nisu zabilježene značajnije promjene, što autori istraživanja povezuju s činjenicom da starije osobe rjeđe koriste platforme za dostavu hrane.

Istraživači nisu samo upoređivali korisnike i osobe koje ne koriste dostavu

Jednostavno poređenje osoba koje koriste dostavu i onih koje kuhaju kod kuće moglo bi dati pogrešne rezultate. Ljudi koji često naručuju hranu mogu se i prije korištenja aplikacije razlikovati od ostalih korisnika.

Mogu biti mlađi, zaposleniji, imati veća primanja, živjeti sami ili imati drugačije prehrambene navike. Zbog toga su se istraživači oslonili na takozvani prirodni eksperiment.

Platforma Eleme nije počela poslovati istovremeno u svim kineskim gradovima. Autori su zbog toga mogli porediti promjene tjelesne težine u gradovima prije i nakon dolaska platforme s promjenama u mjestima u kojima usluga u istom periodu još nije bila dostupna.

Koristili su metodu razlika u razlikama, pri čemu su uzeli u obzir stalne razlike između gradova, vremenska kretanja i karakteristike pojedinaca i domaćinstava.

Takav pristup metodološki je pouzdaniji od jednokratne ankete i omogućava uvjerljiviju procjenu uzročno-posljedične veze. Ipak, nije riječ o randomiziranom eksperimentu u kojem bi istraživači nasumično određivali ko će dobiti pristup aplikaciji.

Povećanje indeksa tjelesne mase za 0,28 bodova relativno je malo na nivou pojedinca. Značajniji je, međutim, pomak unutar cijele populacije. Manje mladih bilo je pothranjeno, ali je više njih prešlo u kategoriju osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.

Rezultati se prvenstveno odnose na srednji dio populacije i ne moraju značiti veliki porast najtežih oblika gojaznosti.

Dostava hrane smanjila je i pothranjenost

Istraživanje ne podržava jednostavan zaključak da su platforme za dostavu hrane isključivo štetne.

U sredinama u kojima dio stanovništva teško dolazi do dovoljne količine hrane, široko dostupna i cjenovno prihvatljiva dostava može povećati unos energije i smanjiti pothranjenost.

Autori zato govore o dvostrukom učinku. Bolji pristup kalorijama može postojati istovremeno s većom izloženošću energetski bogatoj i nutritivno manje kvalitetnoj hrani.

Dostava može biti korisna starijim osobama, ljudima ograničene pokretljivosti, zaposlenima s nepredvidivim radnim vremenom i stanovnicima područja s ograničenom ugostiteljskom i trgovačkom ponudom.

Platforme danas, osim pripremljenih obroka, nude i namirnice iz prodavnica, što nije isto kao naručivanje burgera, pice ili pržene hrane.

Kinesko istraživanje pokazuje da dolazak platforme mijenja lokalno prehrambeno okruženje, a posljedica tih promjena bila je mjerljivo povećanje tjelesne težine kod mladih odraslih osoba.

Manje kuhanja i više energetski bogate hrane

Autori su kao moguće razloge povećanja tjelesne težine izdvojili tri promjene.

Nakon dolaska platforme prehrambene navike pomjerile su se prema energetski bogatijoj hrani, ljudi su trošili manje vremena na pripremu obroka, a u gradovima se povećao broj restorana.

Platforma, dakle, nije promijenila samo način dostave već postojećih obroka, nego i samu ponudu i ekonomiju ugostiteljstva.

Aplikacija uklanja prepreke koje su ranije ograničavale naručivanje hrane. Korisnik više ne mora telefonom zvati restoran, provjeravati dostavlja li restoran na njegovu adresu, pripremati gotovinu ili čekati da neko primi narudžbu.

Fotografije hrane, ocjene restorana, preporuke, popusti i besplatna dostava dodatno pojednostavljuju odluku o kupovini.

Važno je i šta se korisniku prvo prikazuje. Korisnik ne pregleda cjelokupnu ponudu u gradu, već uglavnom ono što mu algoritam platforme postavi na vrh ekrana.

Na taj način nastaje digitalno prehrambeno okruženje koje može utjecati na izbor hrane slično kao raspored proizvoda na najvidljivijim policama u prodavnicama.

Istraživanje ne dokazuje da su za povećanje tjelesne težine odgovorni pojedini algoritmi, popusti ili redoslijed restorana. Pokazuje, međutim, da su nakon dolaska platforme zabilježene promjene koje su u skladu s većom potrošnjom pripremljene i energetski bogate hrane.

U Sloveniji ostala uglavnom jedna velika platforma

Tržište dostave hrane u Sloveniji posljednjih godina se smanjilo. Glovo, koji je ranije preuzeo slovensku platformu eHrana, 10. maja 2024. godine prestao je pružati usluge dostave u Sloveniji.

Kompanija je kao razlog navela ponovnu procjenu svojih investicijskih prioriteta. Platforma eHrana kasnije se vratila na tržište, ali za sada bez vlastite dostave proizvoda.

Među velikim platformama koje objedinjuju ponudu većeg broja restorana ostao je prvenstveno Wolt.

Prema podacima kompanije, dostavljači u Sloveniji rade na 18 područja, uključujući Ljubljanu, Maribor, Celje, Kopar, Ptuj, Velenje, Slovenj Gradec, Trbovlje, Bled, Portorož, Kamnik i Domžale.

Brojni restorani omogućavaju naručivanje i putem vlastitih internetskih stranica, telefona ili aplikacija. Zbog toga se broj digitalnih načina naručivanja dostavljene hrane ne može svesti samo na broj velikih platformi.

U Sloveniji trenutno nije javno dostupna uporediva analiza koja bi širenje usluga dostave povezala s promjenama tjelesne težine.

Iz rezultata kineskog istraživanja zato se ne može zaključiti da je Wolt povećao gojaznost u Sloveniji ili da je neki korisnik dobio na težini isključivo zbog korištenja aplikacije.

Šest od deset odraslih ima prekomjernu težinu ili gojaznost

Slovenski kontekst ipak je značajan. Prema istraživanju Nacionalnog instituta za javno zdravlje Slovenije, 2024. godine normalnu tjelesnu težinu imalo je 39 posto odraslih osoba starosti od 18 do 74 godine.

Prekomjernu tjelesnu težinu imalo je 39 posto ispitanika, dok je gojaznost zabilježena kod 21 posto odraslih.

To znači da je približno šest od deset odraslih stanovnika Slovenije imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost.

Udio gojaznih osoba blago je povećan u odnosu na 2020. godinu, a i dalje postoje izražene razlike u zavisnosti od spola, starosti i stepena obrazovanja.

To pokazuje da tjelesna težina nije samo rezultat individualne volje, već na nju utječu i primanja, radno vrijeme, okruženje, dostupnost hrane i mogućnosti za fizičku aktivnost.

Aplikacije prikazuju cijenu i vrijeme, ali ne i kalorije

Prilikom naručivanja hrane korisnik uglavnom vidi fotografiju, cijenu, sastojke, ocjenu restorana i procijenjeno vrijeme dostave.

Mnogo rjeđe može na standardiziran način uporediti energetsku vrijednost obroka, količinu soli i šećera ili veličinu porcije.

Evropska pravila za nepretpakovanu hranu koja se prodaje na daljinu zahtijevaju da potrošaču prije kupovine budu dostupni obavezni podaci o alergenima.

Međutim, ne postoji opća obaveza prema kojoj bi restorani za svako jelo u aplikaciji morali navesti broj kalorija i cjelokupnu nutritivnu vrijednost. Države mogu za nepretpakovanu hranu uvesti dodatne nacionalne zahtjeve.

Korisniku je zbog toga često lakše uporediti brzinu dostave nego nutritivni sastav obroka.

To ne znači da bi država trebala ograničiti dostavu hrane. Ista tehnologija koja olakšava naručivanje energetski bogate hrane može se iskoristiti i za podsticanje zdravijih izbora.

Mala promjena u aplikaciji može utjecati na izbor obroka

To je pokazao terenski eksperiment proveden na kineskoj platformi Eleme.

Istraživači su u saradnji s 903 restorana analizirali ukupno 870.942 narudžbe. Upoređivali su uobičajeni prikaz ponude, opće zdravstveno upozorenje i meni u kojem je korisnik morao izabrati između standardne i smanjene količine soli.

Opća poruka o zdravlju nije značajno promijenila način naručivanja. Međutim, mogućnost da kupac izričito izabere količinu soli povećala je broj narudžbi jela s manje soli.

Rezultati pokazuju da konkretna promjena korisničkog interfejsa može biti djelotvornija od općeg upozorenja da ljudi trebaju jesti zdravije.

Sličan pristup mogao bi obuhvatiti jasnije navođenje veličine porcije, mogućnost izbora manje količine soli, razvrstavanje prema nutritivnom sastavu ili jednostavan filter za jela s više povrća i vlakana.

Ključno pitanje je ko odlučuje koja će mogućnost biti najvidljivija korisniku.

Platforme već utječu na izbor kupaca kada ističu popuste, popularna jela ili brzu dostavu. Rasprava se zato ne vodi o tome utječu li aplikacije na odluke korisnika, jer one to već rade, nego o tome trebaju li pri tome uzimati u obzir i nutritivnu kvalitetu hrane.

Jedan klik nije jedini uzrok, ali je dio okruženja

Gojaznost se ne može objasniti jednom aplikacijom. Na tjelesnu težinu utječu prehrana, fizička aktivnost, san, stres, genetika, lijekovi, primanja, radno vrijeme i brojni drugi faktori.

Povremeno naručivanje pripremljene hrane nema isti značaj kao gotovo svakodnevna prehrana zasnovana na dostavljenim obrocima.

Novo istraživanje ipak pomjera raspravu s individualne discipline na okruženje u kojem ljudi donose odluke.

Kada su stotine pripremljenih jela tokom cijelog dana udaljene svega nekoliko dodira ekrana, mijenja se količina vremena potrebna za naručivanje hrane.

Mijenja se i odnos između kuhanja i dostave, kao i izbor između salate, klasičnog ručka, pice ili burgera.