Pravo na dječji doplatak nije rezervisano samo za austrijske državljane. Pod određenim uslovima pravo mogu ostvariti i državljani trećih zemalja, među kojima su državljani Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i drugih država koje nisu članice Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora ili Švicarske.
Austrijski dječji doplatak poznat je kao Familienbeihilfe. Prema službenim informacijama Republike Austrije, pravo mogu imati državljani trećih zemalja koji zakonito borave u Austriji na osnovu odgovarajuće boravišne dozvole. Međutim, samo zaposlenje u Austriji i plaćanje poreza i doprinosa ne znače automatski da će porodica dobiti dječji doplatak.
Austrijska pravila jasno predviđaju mogućnost ostvarivanja prava za državljane trećih zemalja. U pravilu je potrebno da osoba ima zakonit boravak u Austriji na osnovu odgovarajućeg austrijskog boravišnog statusa, da joj je centar životnih interesa u Austriji te da dijete živi s njom u zajedničkom domaćinstvu.
Austrijska državna uprava izričito navodi državljane trećih zemalja s odgovarajućom boravišnom dozvolom među osobama koje mogu ostvariti Familienbeihilfe. Isto navodi i austrijska Radnička komora, odnosno Arbeiterkammer. e u osnovi nije pomoć koja zavisi od visine plate roditelja. Austrijska državna uprava navodi da se ova naknada roditeljima isplaćuje nezavisno od zaposlenja ili prihoda, ako su ispunjeni zakonski uslovi. anin Bosne i Hercegovine koji legalno živi u Austriji ne mora postati austrijski državljanin kako bi ostvario pravo. Državljanstvo BiH samo po sebi nije prepreka.
Ipak, kod državljana trećih zemalja veoma je važno da i status boravka djeteta odgovara austrijskim propisima. Austrijski Zakon o izjednačavanju porodičnih tereta, poznat kao FLAG, propisuje posebne uslove za strane državljane i njihovu djecu.
Visina Familienbeihilfe zavisi prvenstveno od starosti djeteta.
Za dijete od rođenja mjesečni osnovni Familienbeihilfe u 2026. godini iznosi 138,40 eura. Nakon navršene treće godine iznos raste na 148 eura mjesečno.
Od navršene desete godine za dijete se isplaćuje 171,80 eura mjesečno, dok osnovni iznos od navršene 19. godine iznosi 200,40 eura mjesečno, pod uslovom da i dalje postoji pravo na Familienbeihilfe. Austrijske vlasti navode da isti osnovni iznosi vrijede za 2026. i 2027. godinu. im slučajevima isplaćuje i Kinderabsetzbetrag. U 2026. godini on iznosi 70,90 eura mjesečno po djetetu. eteta koje živi u Austriji i za koje su ispunjeni svi uslovi ukupan redovni mjesečni iznos Familienbeihilfe i Kinderabsetzbetraga može iznositi 209,30 eura od rođenja, 218,90 eura nakon treće godine, 242,70 eura nakon desete godine te 271,30 eura nakon navršene 19. godine, ako pravo na doplatak i dalje postoji.
Roditelji s više djece mogu dobiti i veći iznos. Kod dvoje djece Familienbeihilfe se povećava za 8,60 eura mjesečno po djetetu. Kod troje djece povećanje iznosi 21,10 eura po djetetu, kod četvero 32,10 eura, kod petero 38,90 eura, kod šestero 43,40 eura, a kod sedmero ili više djece 63,10 eura mjesečno po djetetu. invaliditetom moguće je ostvariti dodatno povećanje od 189,20 eura mjesečno, uz ispunjavanje propisanih zdravstvenih uslova. ni Schulstartgeld. Za djecu odgovarajuće školske dobi u 2026. godini ovaj dodatak iznosi 121,40 eura i isplaćuje se zajedno s Familienbeihilfe.
Ovo je vjerovatno najvažnije pitanje za veliki broj radnika s područja Balkana
Ako državljanin Bosne i Hercegovine radi i živi u Austriji, dok supružnik i djeca stalno žive u Bosni i Hercegovini, ne treba automatski računati na austrijski Familienbeihilfe.
Austrijski FLAG propisuje da nema prava na Familienbeihilfe za djecu koja se stalno nalaze u inostranstvu, osim kada međunarodni ili evropski propisi određuju drugačije. je drugačija. Ako, na primjer, osoba radi u Austriji, a njena djeca žive u Hrvatskoj, Sloveniji ili drugoj članici EU, primjenjuju se evropska pravila koordinacije porodičnih davanja. Zbog toga Austrija u određenim situacijama može biti obavezna isplaćivati Familienbeihilfe ili razliku između porodičnih davanja dvije države. a nije članica Evropske unije niti EGP-a. Austrija i BiH imaju sporazum o socijalnoj sigurnosti, ali njegov materijalni opseg obuhvata zdravstveno osiguranje, osiguranje od nesreće, penzijsko osiguranje i naknade za nezaposlenost.
Porodični dodatak Familienbeihilfe nije uključen u navedeni opseg sporazuma. koj praksi već je razmatrana upravo situacija u kojoj dijete stalno živi u Bosni i Hercegovini. Utvrđeno je da za dijete koje se stalno nalazi u BiH ne postoji pravo na austrijski Familienbeihilfe samo zato što roditelj radi ili živi u Austriji. a i sa Srbijom. Važeći sporazum Austrije i Srbije o socijalnoj sigurnosti obuhvata prije svega zdravstveno, penzijsko i osiguranje od nesreće te naknade za nezaposlenost, dok Familienbeihilfe nije dio njegovog materijalnog opsega. razlika između porodice iz BiH koja zajedno legalno živi u Austriji i slučaja u kojem samo jedan roditelj radi u Austriji, dok djeca trajno žive u Bosni i Hercegovini.
Šta ako cijela porodica iz BiH živi u Austriji
Kada roditelji i djeca iz Bosne i Hercegovine imaju odgovarajući zakonit boravak i stvarno žive u Austriji, situacija je znatno drugačija.
Službena austrijska stranica u posebnoj informaciji namijenjenoj upravo državljanima trećih zemalja navodi da osobe koje borave u Austriji na osnovu odgovarajućeg boravišnog statusa mogu imati pravo na Familienbeihilfe ako im je centar životnih interesa u Austriji i ako žive s djetetom u zajedničkom domaćinstvu. eno boraviti na drugom mjestu zbog školovanja ili stručnog obrazovanja, a da to samo po sebi ne znači gubitak prava. Bitno je razlikovati privremeno odsustvo zbog obrazovanja od situacije u kojoj dijete stvarno i trajno živi u drugoj državi.
Pravila za djecu ispod 18 godina
Za djecu mlađu od 18 godina pravo u pravilu postoji dok su ispunjeni osnovni uslovi. Nakon punoljetstva postoje dodatni kriteriji, prije svega školovanje, studiranje ili drugi priznati oblik stručnog obrazovanja. Familienbeihilfe se za studente u pravilu može nastaviti isplaćivati do navršene 24. godine života, uz ispunjavanje propisanih uslova.
Zahtjev se podnosi austrijskom Finanzamt Österreich. Postupak se može pokrenuti elektronski preko sistema FinanzOnline, a dostupan je i službeni obrazac Beih100 za dodjelu, promjenu ili prestanak prava na Familienbeihilfe. amt može provjeravati boravišni status roditelja i djeteta, mjesto prebivališta, zajedničko domaćinstvo i stvarni centar životnih interesa porodice.
Iz službenog elektronskog zahtjeva vidi se da se, između ostalog, traže podaci o državljanstvu, osnovu i periodu boravišnog prava, adresi stanovanja i mjestu na kojem porodica stvarno živi. e može tražiti i retroaktivno, ali najviše za pet godina računajući od mjeseca u kojem je zahtjev podnesen, pod uslovom da je podnosilac i u tom ranijem periodu ispunjavao sve zakonske uslove. o prilagoditi za Google Discover, posebno uvod i naslov, tako da jače cilja čitatelje iz BiH koji rade u Austriji.