Novi poremećaji na svjetskom tržištu nafte mogli bi uskoro dodatno povećati cijene goriva u Bosni i Hercegovini. Ako se rast nastavi, dizel bi na pojedinim benzinskim pumpama mogao premašiti četiri KM po litru. Takav razvoj događaja donio bi novi udar na građane, ali i povećao cijene prijevoza, hrane i drugih proizvoda.
Cijene sirove nafte snažno su porasle zbog novih sukoba na Bliskom istoku. Brent je tokom sedmice premašio 100 dolara, a u petak se nakratko približio iznosu od 110 dolara po barelu. Nakon toga se spustio na približno 104 dolara. Američka WTI nafta kretala se oko 100 dolara po barelu.
Dodatni problem predstavlja veliki rast troškova pomorskog prijevoza nafte. Cijene najma velikih tankera na pojedinim pravcima iz Omanskog zaljeva dostigle su rekordne vrijednosti. Samo trošak prijevoza na određenim rutama porastao je na približno 11,50 dolara po barelu.
Najveću neizvjesnost i dalje izaziva stanje oko Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i plina. Svaki duži poremećaj plovidbe kroz to područje smanjuje dostupnost energenata i povećava njihove cijene.
Napetosti su dodatno porasle nakon međusobnih napada SAD-a i Irana. Američka vojska saopćila je da je uništila pet iranskih tankera nakon pokušaja napada na američki ratni brod. Iran je potom objavio da je gađao američka plovila i tankere u Perzijskom zaljevu. Dio iranskih tvrdnji nije nezavisno potvrđen.
Pritisak na tržište povećavaju i napadi na naftnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji. Međunarodna agencija za energiju upozorila je da poremećaji u Zaljevu smanjuju proizvodnju i zalihe, dok su cijene dizela na međunarodnom tržištu već dostigle izuzetno visoke nivoe. Zabilježeno je i zatvaranje važnog saudijskog naftovoda nakon napada dronovima.
Posljedice su već vidljive u Bosni i Hercegovini. Prema podacima servisa koji prati domaće benzinske pumpe, prosječna cijena dizela 11. septembra iznosila je približno 3,51 KM po litru. Najniže evidentirane cijene kretale su se od oko 3,31 KM. Cijene se razlikuju zavisno od grada, distributera i vrste goriva.
Prelazak granice od četiri KM ipak nije izvjestan niti bi se dogodio odmah. Promjena cijene nafte na svjetskom tržištu ne prenosi se automatski i u jednakom omjeru na domaće pumpe. Na konačnu cijenu utiču troškovi prerade i prijevoza, vrijednost dolara, nabavne cijene distributera, marže, akcize, putarine i PDV.
Ako nafta duže ostane iznad 100 dolara ili dodatno poskupi, distributeri bi mogli nastaviti podizati cijene. Granicu od četiri KM prvo bi mogle prijeći skuplje vrste dizela i gorivo na pumpama koje već sada imaju više cijene od tržišnog prosjeka.
Poskupljenje se ne bi zaustavilo samo na benzinskim pumpama. Dizel ima važnu ulogu u cestovnom prijevozu, poljoprivredi, građevinarstvu i proizvodnji. Veći troškovi prijevoza sirovina i gotovih proizvoda povećavaju rashode kompanija, koje ih često prenose na kupce.
Posebno su osjetljive cijene hrane. Poljoprivrednicima je gorivo potrebno za rad mehanizacije, dok trgovci plaćaju prijevoz robe do skladišta i prodavnica. Ako visoke cijene potraju, građani bi rast mogli osjetiti kroz skuplje brašno, ulje, mlijeko, meso, voće, povrće i druge osnovne proizvode.
Koliko će gorivo u BiH zaista poskupjeti zavisit će od trajanja sukoba, sigurnosti pomorskih pravaca i kretanja cijene nafte u narednim danima. Trenutni podaci potvrđuju snažan pritisak na tržište, ali cijenu dizela iznad četiri KM za sada treba posmatrati kao mogući nepovoljni scenarij, a ne kao već donesenu ili neizbježnu odluku.